Da je Europska unija u sebi u mnogim pitanjima vrlo različita, potvrđuju i rezultati istraživanja o shvaćanju religioznosti, objavljeni u ponedjeljak u Bruxellesu. Dok, primjerice, 88 posto Maltežana i 87 posto Poljaka religiju smatra važnom u svom životu, 72 posto Belgijaca i 70 posto Čeha kaže da religija u njihovu životu nema nikakve važnosti.
Slične razlike postoje i kad se usporede neke pretežito pravoslavne zemlje s nekima za koje bismo mislili da će stvari tamo izgledati drukčije. U Grčkoj, Cipru i Rumunjskoj postotak je onih koji religioznost smatraju važnom oko 86 posto, a nasuprot njima oko 65 posto Estonaca i Šveđana misli da im religioznost nije važna. Iznenađuje da oko 65 posto Španjolaca tvrdi to isto. Tako se dolazi do prosjeka od oko 53 posto građana EU koji smatraju da je religioznost važna u njihovu životu.
Hrvatska je, prema istraživanjima iz 1999. godine, negdje uz bok Poljske te nas, zajedno s Italijom i Maltom, smatraju najreligioznijom državom u Europi. Sukladno tome, pretežitom broju Hrvata religija je u životu važna. Hoće li ulazak u EU "smanjiti kvote" važnosti religije, otvoreno je pitanje. Dok Poljska svijetli, španjolski primjer upozorava. Ipak, malo je vjerojatno da će i naš postotak religioznosti ostati tako visok kao što je sada.
