LAUBA

Religiozne motive gledao je u kontekstu sekularnog vremena

Lovro Artuković
Foto: Slavko Midžor/PIXSELL
1/3
04.11.2011.
u 19:00

Domaćoj publici autor je premijerno predstavio ulja na platnu pod pokroviteljstvom ugledne zbirke Filip Trade

“Modeli poziraju za Pietu” i “Pietà obrnuto” dva su nova ulja na platnu Lovre Artukovića koja su domaćoj javnosti premijerno prikazana u četvrtak u kući Lauba na Črnomercu. Ta dva rada svjetsku premijeru imala su na skupnoj izložbi “Imaginarium II” koja se ljetos održala u berlinskoj galeriji Wedding, no Artuković ih još nije bio završio. Prvim radom prikazao svoje viđenje Piete, Bogorodičina oplakivanja Krista.

 Prihvatio fotografije

Modeli koji su pozirali autorovi su berlinski prijatelji plesačica Ari i glumac Carsten. Drugi rad, “Pietà obrnuto”, nastavak je teme, no modeli su zamijenili mjesta čime je, kao i u ranijim ciklusima, došlo do nadogradnje već postojeće situacije.

 Iako je u ranijem stvaralačkom razdoblju odbijao koristiti se fotografijom kao pomoćnim alatom u stvaranju svojih djela, naknadno ju je prihvatio iako o njoj misli da je površna, jednodimenzionirana, dok slikarstvo kao medij ulazi u temu dublje.

 – Slikarstvo ima veću snagu stvoriti iluziju i određuje značenje u sadašnjosti jer percepcija slike nije ista danas kao što je bila, primjerice, u srednjem vijeku. Postupak slikanja za mene je dio priče, cjeline koju prenosim kao i prizor koji na kraju dolazi kao rezultat čina slikanja – objašnjava Artuković, koji je u Berlinu završio slučajno, jer je ondje postojao prazan stan u vrijeme kad je napuštao Zagreb.

 Promjena stava

 Prilagodba novoj sredini značila je i promjenu stava. U Zagrebu je znao što će publika reći na njegova djela, a Berlin je bio izazov nove, objektivnije faze.

 Zbog velikih dimenzija slikanje je moglo nastati isključivo u studiju, a zanimljivo je da je samo zid na Pieti slikao četiri mjeseca!

 U “Laubi” su izložena još dva ulja – “Potpisivanje deklaracije o pripajanju Zapadne Hercegovine i Popova Polja Republici Hrvatskoj” te “Apolon i Marsija” (Trijumf novih medija nad slikarstvom)”. Za potonju je modele pronašao na predstavi čije su tri sekvence doslovno prenesene na platno.

Komentara 3

DE
detour
00:58 05.11.2011.

precijenjeni osrednji slikar kojeg gura kolekcionar koji nema osobito sofisticirani ukus.

OR
orisis
11:27 05.11.2011.

To smo mi.Pod neonskim svjetlom ,,bez uljepshavanja i komplimenta..Plastichni pokrivachi i najlon ne odaju naznake topline nego hladno pokrivaju tijela.Statichnost kompozicije naglashava unutrashnji zhivot i psiholoshku dinamiku subjekata.Susret,materijala psihologije i religiozne teme ga chini modernim i predvodnikom koji daje novivi pogled na stare vrijednosti...IZVANREDNO!!!

HE
heraklit88
22:12 05.11.2011.

Postmodernističko brbljanje kao i kod svih umjetnika i teoretičara. Artuković zna zanat i sigurno je trenutno naš najbolji slikar. Međutim, povodljiv je kao i većina umjetnika s trendovima koja nameće judeo-američka klika što je zapravo slika duha vremena. Slikarstvo jetvo je počelo propadati već od Jacques-Louis Davida kad je on prvi put u povijesti uveo trgovce u salonske žirije. Kulminiralo je američkom hegemonijom i vladavinom novca već početkom XX st. Danas su slike drkotine, kao kod via negative iz Ljubljane. Takva su i kustosi, a kritika ionako ne postoji. Artuković naravno ne zna tko je odredio granicu i kako 1715 g. između Hrvatske tj. ondašnje Dalmacije i Hercegovine i da je Popovo Polje bilo osvojeno i vraćeno Turcima baš na insistiranje Dubrovačke Republike lobiranjem kod svjetskih moćnika i poklanjanjem Kleka i Sutorine Turcima i zato taj teritorij nije danas u sastavu Hrvatske. A granica je mogla biti i kod Sarajeva da je to htjela Venecija.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije