Općinski građanski sud u Zagrebu odbio je tužbeni zahtjev bračnog para iz Apatina u Srbiji da im Republika Hrvatska isplati svakome po 87.597 eura odštete zbog pogibije njihove dvoje djece, N. R. (12) i Ž.R. (9) u napadu zrakoplova MIG21 na izbjegličku kolonu između Bosanskog Petrovca i Ključa u BiH za akcije "Oluja".
U presudi se navodi da je Srpska narodna stranka 11. travnja 2005. podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja, pripadnika HV-a i policije, zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad civilnim stanovništvom, te da je nakon Oluje na području Donjeg Lapca ubijeno 66 civila. Također, iz ovjerenog prijevoda optužnice Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije proizlazi da je podignuta optužnica protiv dvojice brigadira HV-a. Inače, riječ je o optužnici koju je Srbija podnijela pozivajući se na pravila univerzalne jurisdikcije, a koja je za Hrvatsku pravno nevaljana. Premijer Andrej Plenković je rekao da z Hrvatsku ta optužnica ne postoji. Dvojica pilota u Srbiji su optuženi da su između 5. i 8. kolovoza za oružanog sukoba "između HV-a i MUP-a RH s jedne strane i vojske Republike Srpske Krajine s druge strane", napali izbjegličku kolonu u BiH koja se prema preporukama hrvatskih vlasti kretala putevima koji su bili sigurni i otvoreni za odlazak u kolonama, u kojima nije bilo vojnih formacija, a kojom prilikom je bilo stradalih civila, između ostalog i dvoje djece tužitelja.
Prema objavama u medijima, u kolovozu ove godine Srbija je odlučila suditi četvorici pripadnika našeg zrakoplovstva jer su naredili i izvršili raketiranje 7. i 8. kolovoza kolone srpskih izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u Svodni kod Novog Grada, a kada je ubijeno 13 osoba od kojih šestoro djece te su još 24 osobe ranjene. Po svjedočenju majke u zagrebačkoj parnici, zračni napad na kolonu dogodio se 7. kolovoza 1995. Službenu informaciju o tome nikad nisu dobili, ali su čuli da se radilo o hrvatskim zrakoplovima. Otac je rekao da se radilo o MIG-ovima i da drugih vidljivih oznaka na njima nije bilo.
VEZANI ČLANCI:
Prema Zakonu o odgovornosti RH za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga rijekom Domovinskog rata (od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.), a koja je počinjena za odvijanja vojnih borbenih akcija, radi se o "ratnoj šteti", a tim je Zakonom propisano da Republika Hrvatska odgovora po općim pravilima o odgovornosti za onu štetu koja nema karakter ratne štete. Cijeneći iskaze tužitelja i dokumentaciju u spisu, sutkinja Andrea Krstanović Čada zaključila je da se u konkretnom slučaju radi o ratnoj šteti jer se prema tužbi sporni događaj zbio u vrijeme i na prostoru odSrvijanja vojnih borbenih akcija tijekom Oluje. Te stoga Republika Hrvatska nije odgovorna za tu štetu.
Osim toga, sutkinja je ocijenila i da je osnovan prigovor zastare. Potraživanje naknade štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i osobu koja ju je počinila, a u svakom slučaju za pet godina od kada je šteta nastala. Ali, ako se radi o šteti prouzročenoj kaznenim djelom, onda zastara nastupa kad i zastara kaznenog progona. Taj dulji zastarni rok primjenjuje se samo ako je kazneni postupak dovršen osuđujućom presudom, a što ovdje nije slučaj, obrazložila je sutkinja i pozvala se na presudu Vrhovnog suda Rev-4799/2019. Sutkinja smatra da se treba primijeniti opći zastarni rok te je zbog toga potraživanje u zastari. Tužiteljima je naloženo da Republici Hrvatskoj nadoknade parnični trošak od 7910 eura. Tužitelje zastupa odvjetnica Slađana Čanković koja je u sličnim sporovima zbog ratnih događanja koristila sva pravna sredstva za svoje stranke tako da će sasvim sigurno i u ovom slučaju podnijeti žalbu na prvostupanjsku presudu.
>>FOTO/VIDEO Francuzi i Hrvati zajednički vježbali procedure rada na Rafaleima, pogledajte kako je to izgledalo>>
U Sl. Brodu je ubijeno najvise djece u domovinskom ratu. Koga cemo mi tuziti?