Tko zna, možda postanemo eldorado – kazuje nam jedna starija mještanka Martinske Vesi, nakon što smo je upitali o tome što bi za ovu malu posavsku općinu, nedaleko od Siska, mogao značiti mogući pronalazak nafte i plina na jednoj od tri probne bušotine koje ovih dana na tom području postavlja tvrtka Aspect Croatia Kft.
Ta je tvrtka jedna od onih koje su od Vlade dobile 2020. ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, a Aspect je, između ostalih, dobio i tzv. istražni prostor SA-06, u koje spada i područje Martinske Vesi. Nakon što su proteklih godina obavili 3D seizmička istraživanja cijelog područja, zatražili su dozvole za četiri istražne bušotine na tom prostoru, a od toga su tri na području Martinske Vesi.
Sve će se saznati brzo
– Dok ne vidimo da su nešto našli, mi ne možemo planirati unaprijed što bi bilo kad bi bilo. Ovdje su i 80-ih bušili iz Ine, no od tada se, kad je riječ o nafti i plinu, puno toga promijenilo i geostrateški i tržišno, pa je eksploatacija sada isplativija, a i novija je tehnologija istraživanja. Mene neki uvjeravaju da postoji 90-95-postotna vjerojatnost da će se nešto naći. Ali treba pričekati – govori nam Stjepan Ivoš, načelnik Martinske Vesi, koji ipak dodaje i da bi eventualni pronalazak ugljikovodika na području općine te njihova eksploatacija općini itekako "podebljala" proračun.
GALERIJA Reportaža o istraživanju nafte i plina na području Martinske Vesi
Sada im je izvorni proračun oko milijun eura, a imaju i razlog zbog čega mogu biti optimistični. Naime, Martinsku Ves samo rijeka Lonja dijeli od eksploatacijskog polja Žutica, na području Ivanić-Grada. Logika kaže da se to polje proteže i preko Lonje, ali se ono desetljećima već eksploatira na području Ivanića koji tako dobiva svu naknadu za eksploataciju nafte i plina.
– Jedne je godine INA proširila polje Žutica na naše područje, na nekih 10-15 hektara, i te smo godine za to malo područje dobili 300.000 kuna. Znam da nas nitko nije o tome obavijestio već smo samo vidjeli da je uplaćeno pa zvali o čemu se radi. Nažalost, brzo se to prekinulo, ali ovo je daleko veće područje stoga bi i naknada bila veća. Ako se nešto nađe – dodaje načelnik Ivoš.
Dvije od tri bušotine su u izgradnji i nalaze se na području Setuša, a treća će biti u Željeznom. Do te treće treba sagraditi veći pristupni put pa se trenutačno radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa u vezi s parcelama. Uglavnom, 2024. godine sve bi bušotine trebale biti u pogonu, a načelnik kazuje kako bi prvi konkretni rezultati mogli doći brzo.
– Kazuju da bi dvije bušotine u Setušu trebale biti plitke, prema tim seizmičkim kartama, i da bi se tu vrlo brzo moglo znati ima li dovoljno nafte i plina da se krene u eksploataciju. Ako sve bude u redu, za nekih tri godine mogla bi početi eksploatacija – dodaje načelnik Martinske Vesi, koja je inače poznata po braći Radić koji su rođeni 1868. (Antun) i 1871. (Stjepan) u Desnom Trebarjevu, nekih 5 kilometara zračne linije od predviđenih bušotina.
Da i dalje ima nekog seoskog bunta na ovom području, dokazuje i anegdota koju smo čuli, a glasi tako da je jedan mještanin odbijao iznajmiti potrebnu zemlju za istraživanje. Navodno je tu odluku branio izjavom: "Mađaronima ni metra moje zemlje", ali je na koncu popustio. Ta radićevština je, dakle, i dalje prisutna, a nedaleko škole, koja je u središtu Martinske Vesi te nosi ime po braći Radić, zatekli smo mještane Ivicu Horvata i Đurđicu Mikulić, koji su krenuli put općine po božićnicu čija je podjela počela upravo ovaj tjedan. Na našu informaciju o bušotinama rekli su da im je to prvi glas o tome.
VEZANI ČLANCI:
– Nismo znali da su krenuli tražiti naftu, no sad ćemo to proširiti drugima. Mislim da od toga ne može biti lošega, ako se nešto pronađe. To bi bila dobra stvar za našu općinu – rekla je Đurđica, dok se Ivica složio s njom i samo dodao da bi onda i božićnica za umirovljenike, koje dijeli općina, mogla biti veća. I Ljubica koju smo zatekli pred obližnjom trgovinom u razgovoru s jednim Zagrepčaninom u prolazu, smatra da je to dobra stvar, no ne misli da to može puno toga riješiti samo od sebe.
– Može se napraviti dosta toga, no mislim da neće privući mlade u naš kraj. Puno je mladih otišlo, a iako su ovdje zemlja i kuće jeftini, teško ih je nagovoriti da se vrate. No, tko zna, možda i bude takvih slučajeva – dodala je Ljubica.
Naime, i sama Martinska Ves jako je pogođena iseljavanjem i smanjenjem broja stanovnika. Sada ih je 2900, u deset godina je to 500 manje, no i taj pad, koji je velik, manji je u odnosu na neka druga ruralna mjesta Sisačko-moslavačke županije.
– Blizu smo Zagrebu, mladi nam odoše u gradove. To je tako. No nadam se da ćemo s tim novcem moći nešto napraviti brže. Radimo i sada, dobit ćemo uskoro prvi vrtić, škola je tu, ceste smo puno popravili, a ostaje nam da napravimo most u Tišini koji bi znatno poboljšao situaciju tamošnjim mještanima. Možda bi ta naknada pogurala i taj most – dodaje Ivoš. Inače, općina daje stipendije svim učenicima, i srednjoškolcima te osnovnoškolcima s područja općine, naknada za 1. i 2. dijete je 530 eura, a za treće i svako dalje 665 eura. No načelnik ističe kako sve to nije odlučujuće kad se čovjek odluči krenuti trbuhom za kruhom.
Rade i solarnu elektranu
No, naknada za eksploataciju nafte i plina, koja bi mogla početi sjedati najranije za 3,4 godine možda ipak omogući dodatne poticaje za privlačenje stanovnika u ovu malu općinu.
– Još je jedan investitor u projektu izrade solarne elektrane na 65 hektara, i kada bi uz to došla naknada za naftu i plin, svoj bismo proračun uglavnom riješili. To bi bilo veliko povećanje i imali bismo mjesta za čuda – zaključuje Ivoš.
U Agenciji za ugljikovodike saznajemo kako je investitor, Aspect Croatia, do sada investirao gotovo 5,2 milijuna eura u istražne aktivnosti na istražnom prostoru ugljikovodika SA-06. Dodatno, na ime naknada koje uključuju naknade za administrativne troškove, naknadu za sklapanje Ugovora te naknadu za zauzetost površina prilikom istraživanja ugljikovodika, investitor je za istražni prostor SA-06 do sada uplatio gotovo 1,3 mil. eura.
Bušotine se buše, one se ne KOPAJU.