Iako je većina prvih reakcija na predložene Vladine mjere bila negativna, izgleda da su pojedinci ipak čekali studioznije proučavanje i reakciju s odmakom. A one koje su pristigla jučer najvećim dijelom pozdravljaju mjere. U priopćenju HNB-a guverner središnje banke Željko Rohatinski ponovio je ono što je najavljivao godinama i što se potvrdilo – da je globalna kriza na površinu dovela strukturne slabosti domaćeg gospodarstva i da je fiskalno rasterećenje nužno. A to se novim mjerama predlaže.
Spas od mogućeg stečaja
“Sve mjere koje idu k fiskalnom rasterećenju mjere su u pravom smjeru”, komentira se u priopćenju HNB-a te napominje kako bi za uspjeh programa bilo poželjno da Vlada provede predloženo smanjenje poreznog tereta i rashoda od tri postotna boda BDP-a i prije 2020. godine. Jer je to nužno za brzu promjenu gospodarskih trendova i oporavak gospodarstva. A HNB će, kažu, nastaviti monetarnu politiku u okviru prihvaćene projekcije za ovu godinu. Mjere imaju dugoročnije ciljeve koje moraju napokon pokrenuti poduzetničku klimu u zemlji. Prvi je korak rješavanje nelikvidnosti. Tako državne tvrtke, kao glavni generatori neplaćanja, do lipnja moraju podmiriti svoje obveze prema privatnom sektoru. Dakle, sada će se i one, kao što to čini privatni sektor, biti u potrazi za sredstvima financiranja. Jasno je da će to mnoge, prije svega male privatne tvrtke, spasiti i od mogućeg stečaja. Poštovanje rokova plaćanja trebala bi ubuduće biti praksa.
Financijski sektor
“Rješavanjem pitanja naplate riješilo bi se i temeljno pitanje hrvatskog društva – moral u poslovanju i cijelom društvu”, komentira se u priopćenju HGK, koji ujedno i pozdravlja veće napore za konkurentnost domaće proizvodnje. Ujedno bi i cijeli niz mjera omogućio privlačenje stranih ulagača. Njima bi trebao pomoći i manji broj lokalnih jedinica, što je često bila prepreka ulaganjima.
Oglasio se jučer i Hrvatski ured za osiguranje koji pozdravlja jače uključivanje privatnog kapitala u pokretanju investicijskog ciklusa. Naime, i do sada su upravo financijske institucije bile važni ulagači u dužničke vrijednosne papire države. I autori mjera su objasnili kako se, primjerice, povećanjem stope izdvajanja u drugi mirovinski stup želi povećati njihova imovina s obzirom na to da su mirovinski fondovi među važnijim ulagačima u državne vrijednosne papire. Ured za osiguranje predlaže da se ne ukinu olakšice za treći mirovinski stup i životno osiguranje jer je riječ o dugoročnoj štednji te smatraju da bi trebalo izjednačiti te dvije vrste štednja u pitanju poticajnog i poreznog tretmana.
Rohatinski: Isplatom dugova država će spasiti poduzetnike
U priopćenju HNB-a guverner središnje banke Željko Rohatinski ponovio je ono što je najavljivao godinama i što se potvrdilo – da je globalna kriza na površinu dovela strukturne slabosti domaćeg gospodarstva.
Komentara 18
Hrvatska je jedna monetarno sređena i pravna članica EU saveza..
Hm...... Apsurdno je da država koja svojim neplaćanjem vlastitoj privredi uništava poduzeća, istovremeno izmišlja nekakve kobajagi povoljne kredite za spas istih..... Ili će prije biti da su ti krediti tek nova formula za upljačkati što se još opljačkati dade....... ?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
22.04.2010. u 08:25h Morkin je napisao/la: \"Od drugog stupa definitivno neće biti ništa - to nek svakom bude jasno.\" ma ni jedan stup nece funkcionirat dok god imamo omjer zaposlenih i umirovljenika 3:2