Bilo bi logično da državni proračun ima samo jedan kunski i jedan devizni račun jer bi tada upravljanje javnim dugom bilo puno lakše, ustvrdio je jučer guverner HNB-a Željko Rohatinski te rekao da će na posebnom sastanku koji se treba održati u roku tjedan dana predložiti ministru financija Mati Crkvencu da središnja banka postane fiskalnim agentom države, tj. da za državu vodi kunski i devizni račun. Pitanje je, međutim, hoće li Ministarstvo financija prihvatiti taj prijedlog.
Rohatinski je uvjeren da bi državi bilo jeftinije kad bi centralna banka državnoj riznici davala usluge platnog prometa, ali bi se prije toga puno toga trebalo dovesti u red. Morali bi se, primjerice, ukinuti razni računi i depoziti koje državna ministarstva imaju u poslovnim bankama, a pitanje je hoće li se moći slomiti otpor pojedinih ministarstava i neće li to proizvesti neke druge probleme. Rohatinski tvrdi da HNB ne želi na sebe preuzeti upravljanje javnim dugom niti na taj način rješavati aktualne fiskalne probleme, nego izgraditi novi sustav.
Guverner je izvijestio kako je Savjet HNB-a zabrinut zbog snažnog prošlogodišnjeg rasta kredita. Plasmani građanima u 11 lanjskih mjeseci porasli su 40,3 posto, a poduzećima 21,4 posto. Zbog toga je Savjet HNB-a odlučio da će sve banke kojima plasmani budu rasli više od 16 posto do kraja godine morati upisati obvezne blagajničke zapise u dvostruko većem iznosu od navedene stope. Kreditiranje države neće biti ograničeno. Guverner procjenjuje da će se time zaustaviti snažan rast kredita poduzećima i građanima, ali tek u drugoj polovici godine. U Savjetu HNB-a zabrinuli su se jer su neke banke temeljile svoj rast kredita na zaduživanju u inozemstvu. Ukupno je neto zaduženost naših banaka u inozemstvu u deset lanjskih mjeseci porasla 200 milijuna USD. Stoga su u Savjetu odlučili da banke ubuduće svakodnevno moraju održavati 35-postotnu pokrivenost svojih deviznih obveza deviznim potraživanjima. Dosadašnje propise banke su izvrdavale jer su se mogle zadužiti zadnji dan u mjesecu i tako osigurati zakonski minimum pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraživanjima.
Gojko Drljača
