Kokain šmrču svi. Političari, novinari, liječnici, odvjetnici, poduzetnici, mafijaši, pa čak i zatvorenici... Uzimaju ga mladi željni zabave i provoda, prostitutke koje orgijaju na jahtama, a već godinama linije bijelog vuku se u noćnim klubovima uz zvukove DJ Krmka: “Cijelo selo šmrče bijelo”. Jer, kokain već odavno nije droga samo za bankare, menadžere i poslovne ljude.
Gram na malo prodaje se po cijeni od 500 do 700 kuna, a jedan gram te droge mogu konzumirati dvije-tri osobe... Tim rečenicama počinje knjiga “Hrvatska u kokainskom ruletu smrti” koja je nedavno objavljenja u izdanju 24 sata. Autori knjige su Vilim Cvok i Hajrudin Merdanović, dugogodišnji novinari 24 sata, a knjiga koju su zajedno napisali dosad je najcjelovitiji prikaz rasprostranjenosti kokaina u Hrvatskoj.
Autori su se pri pisanju knjige koristili serijom novinarskih tekstova koji su na tu temu objavljeni tijekom godina, navodili su sudske presude od kojih su neke prave krimipriče, a dosta je detaljno objašnjeno i kako se kokain distribuira u Hrvatsku. Objašnjeno je i tko su ljudi koji se svojevoljno uključuju u transport kokaina te tu svojevoljnost ponekad plate dugogodišnjim boravcima u zatvorima diljem svijeta. Radeći na knjizi godinama, autori su uspjeli doći i do osoba koje su im vrlo detaljno ispričale kako izgleda boravak u južnoameričkim zatvorima nakon što vas neka od tamošnjih policija uhvati s kokainom.
Priče su to koje se čitaju u jednom dahu jer daju vrlo detaljan uvid u jedan zatvoren svijet te pojašnjavaju ono što je hrvatskoj javnosti dosad bilo poznato samo iz filmova – da južnoameričkim zatvorima ne upravlja policija nego bande te da počesto nehumane uvjete u njima možete preživjeti samo ako se strogo pridržavate pravila koja su odredile bande. Cvok i Merdanović su detaljno opisali i kako funkcionira kokainska scena u Hrvatskoj, gdje se i od koga kokain nabavlja, a pojasnili su i kako su došli na ideju da napišu takvu knjigu.
– Na hrvatskoj kokainskoj sceni se desetljećima, osim aktera, gotovo ništa drugo nije mijenjalo. Godinama nije bilo jače međunarodne zapljene kokaina, bilo u Hrvatskoj, Europi ili i šire, a da među uhićenima nije bilo i Hrvata. Kako smo u proteklih desetak godina istraživali i pisali serije novinarskih tekstova o krijumčarenju kokaina iz zemalja Srednje i Južne Amerike u Europu, shvatili smo da se kokain u Hrvatskoj troši više nego ikada prije, pa smo se odlučili ozbiljnije time pozabaviti i tako se rodila ideja za “Hrvatsku u kokainskom ruletu smrti” – pojašnjavaju Cvok i Merdanović. Inače, njima dvojici to nije prva zajednička knjiga jer im je 2012. objavljena “Hrvatska mafija od nastanka do danas” u kojoj su se također na pojedinim mjestima bavili kokainskom scenom u Hrvatskoj.
Krijumčarski lanci
– Da se drogom trgovalo pod okriljem države za vrijeme i nakon Domovinskog rata pisali smo u našoj prvoj knjizi. Kriminalna ekonomija moćnih mafijaša najvećim dijelom se još tada, u vrijeme pa i nakon Domovinskog rata, temeljila i na preprodaji droge. Ova je knjiga nastavak u kojem se razaznaje kako su stasali novi krijumčari. Stvoreni su novi krijumčarski kanali kokaina iz Južne Amerike prema Europi u kojima su i brojni Hrvati udruženi s balkanskim krijumčarima droge. Hrvatska i zemlje u okruženju danas su zapljusnute kokainom. Krijumčari i dileri žive tu, među nama. Čim jedan krijumčar padne, na njegovo mjesto dolaze novi i novi. Kokaina ima na svakom koraku. Zakon ponude i potražnje je na djelu. Jedni su trgovci, drugi su potrošači. Silan se novac obrće u poslu s kokainom. Bijelo mahom nekažnjeno šmrču svi, mafijaši, političari, bankari, menadžeri, estradnjaci, liječnici, novinari, odvjetnici, policajci, poduzetnici, ugostitelji, svodnici, prostitutke, zatvorenici i ini koji utjehu ili dodatnu moć uz adrenalinski poticaj pronalaze u kokainu. Knjiga “Hrvatska u kokainskom ruletu smrti“ nije fikcija niti plod razigrane mašte i igre riječi s uljepšanim opisima nalickanih bossova balkanskih krijumčara i dilera kokaina koji su svoje bliske suradnike ubijali uz glasnu glazbu da zagluše i pucanj i smrtni krik. Knjiga je to o autentičnim događajima i akterima s njihovim stvarnim imenima. Zbog poštivanja zakonskih odredbi o nastupanju roka rehabilitacije, samo smo u jednom slučaju kokainskom osuđeniku izostavili ime. Knjigom ne namjeravamo docirati, mijenjati mišljenja, upirati prstom u bilo koga. U knjizi ne iznosimo svoj osobni stav već pišemo o golim činjenicama rasprostranjenosti kokaina, tu, među nama. Nastojali smo što jednostavnije prikazati što je to zapravo kokain. Kako i gdje nastaje. Kako se krijumčari. Maštovite načine krijumčarenja. Što se čini s drogom kada stigne do odredišta u Hrvatskoj. Uličnu i drugu distribuciju. Tko su korisnici. Kakve su posljedice uživanja. Kako se policija bori protiv krijumčara kokaina, zavirivši u sve tajne tajnih policijskih operacija – pojašnjavaju autori kako je nastala knjiga.
Kažu da su materijale za knjigu prikupljali godinama, prateći suđenja u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Sloveniji, izvještavajući o međunarodnim zapljenama i akcijama. Neke slučajeve osobno su pratili od uhićenja aktera preko pokretanja istraga pa do suđenja i pravomoćnih presuda. U drugim slučajevima pratili su izvješća drugih novinara iz Hrvatske i okolnih zemalja te su potom pokušavali doći do kontakata iz prve ruke. Neki od tih kontakata su im na kraju postali i sugovornici. Među tim sugovornicima bilo je policajaca, sudaca, kriminalaca, zatvorenika, aktera nekih zapljena... Svjedočanstva iz sudnica otkrivala su mračne tajne kokainske trgovine, a stručnjaci kako kokain utječe na konzumente. Budući da je prikupljenog materijala bilo mnogo trebalo ga je sintetizirati prije nego što su u jesen 2019. počeli pisati knjigu. U svemu tome svakako im je pomoglo i to što je Merdanović prije ulaska u novinarske vode godinama radio kao policajac.
– To što sam tridesetak godina proveo u kriminalistici za mene je nemjerljivo profesionalno i životno iskustvo koje mi je pri pisanju knjige koristilo jer sam, zajedno s kolegom Cvokom, jednostavnije sagledavao širinu problema i o tome otvoreno pisao. Novinari istražuju razne priče i događaje pokušavajući doći do istine, a to je posao dosta sličan policijskom. Jer i novinari, poput kriminalista, traže odgovore na zlatna pitanja kriminalistike: tko, što, gdje, s kim, kako, kada i zašto? Ta su pitanja ujedno i zlatna pitanja novinarstva. Često mi je u raspoznavanju bitnog od nebitnog u traganju za novinarskom pričom i njezinim epilogom, ma kakva i gdje ona bila, koristilo bogato iskustvo minulog rada u policiji. Sredinom 2005. otišao sam u mirovinu s radnog mjesta načelnika Sektora kriminalističke policije PU istarske, nakon toga došao sam u 24 sata – pojašnjava Merdanović koliko mu je iskustvo rada u policiji pomoglo u poslu kojim se sada bavi.
Autentične priče
Cvok pak pojašnjava kako im je u procesu nastanka knjige najteže bilo doći do sugovornika jer su neke morali tražiti i preko posrednika. Htjeli su autentične priče, odnosno ljude koji su na svojoj koži iskusili kako je to kada se postane dio međunarodne trgovine kokainom te koje su moguće posljedice takvih odluka. I te priče zapravo su najvredniji dio knjige jer su svjedočanstva iz prve ruke, kakva se rijetko mogu čuti ili vidjeti u našem medijskom prostoru. Kokain je s godinama postao lako dostupna droga i vrlo lukrativan posao na kojem kriminalne organizacije godišnje obrću milijarde eura. Hrvatska nije izuzetak, već je dio kokainske rute, o čemu svjedoče i podaci MUP-a o godišnjim zapljenama te droge.
Prema policijskim statistikama, rekordna zapljena kokaina u Hrvatskoj zabilježena je 2000. godine kada je zaplijenjeno 913 kilograma te droge. U posljednjih 20 godina, godišnje zapljene kokaina u Hrvatskoj iznosile su od pokojeg kilograma pa sve do nekoliko stotina kilograma. Da je Hrvatska odavno postala dio kokainske rute, prepoznala je i DEA, koja hrvatske kolege sve češće uključuje u svoje međunarodne akcije. Posljednja od takvih akcija bila je ona kodnog naziva La Famila, u kojoj se istraga provodila u 14 država. Ta je istraga rezultirala zapljenom gotovo tone kokaina, a Michaelu Dokovichu, koji je označen kao mozak operacije odnosno osoba koja je osmislila kako 600 kilograma kokaina vrijednog 18 milijuna dolara prokrijumčariti iz Južne Amerike u Europu, uskoro bi trebalo početi suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.
E pa ne svi! U životu nisam probao ni travu a ni ljudi s kojim se družim!