Najbolji studenti programeri mijenjat će svijet budućnosti, a prije toga okupili su se u američkoj saveznoj državi Južnoj Dakoti na finalu ACM ICPC studentskog natjecanja. Među 128 sveučilišta koji su sudjelovali u finalu ovog prestižnog globalnog natjecanja u algoritamskom programiranju našlo se i Sveučilište Zagreb, odnosno trojica studenata s PMF-a: Marin Tomić (22), Mislav Balunović (21) i Domagoj Bradač (19).
Sa 6 točno riješenih zadataka od 12 zadanih osvojili su 27. mjesto, odnosno diobu 20. mjesta s još 14 timova što ih svrstava u gornju četvrtinu najuspješnijih u finalu. S obzirom na to da medalje osvaja prvih 12 timova, od odličja su ih dijelila 2 riješena zadatka.
- Bili smo blizu rješenju zadatka B koji se bazira na igri Cluedo, ali nismo na kraju imali dovoljno vremena. Zadaci su bili još teži nego lani - pričaju za Večernji list hrvatski studenti, a na pitanje što bi promijenili u taktici da se sada vrate najiskusniji od trojice Marin otkriva:
- S ovim iskustvom bio bih pametniji, možda bih odustao od zadatka A. Očito je taj zadatak bio 'navlakuša' - kaže Marin, koji je u timu bio svojevrsni kapetan zadužen za izbor zadataka jer unatoč trajanju finala od čak 5 sati studenti nemaju dovoljno vremena jednako se posvetiti svakom složenom zadatku.
Spomenuti zadatak A pokušavali su ponuditi rješenje najmanje 8 puta kao i mnogi drugi timovi, ali nisu uspjeli riješiti optimalne uvjete za izgradnju aerodroma na jednom zamišljenom popularnom ljetovalištu.
Da je riječ o vrijednom uspjehu svjedoči i podatak da su hrvatski studenti iza sebe ostavili i daleko prestižnija sveučilišta poput züriškog ETH-a, tokijskog sveučilišta Tehnologije, kalifornijskog Berkeleyja, slavnog Princetona, Virginia Techa, Oxforda, pekinškog Instituta tehnologije i mnogih drugih.
- Bilo je vrlo uzbudljivo kao i inače, zadaci su bili dosta teški, dali su sve od sebe i ušli u četvrtinu najboljih u finalu. Ovo nije natjecanje država nego sveučilišta. Prije finala je na regionalnim natjecanjima sudjelovalo 3000 sveučilišta i preko 40.000 studenata. Sada nam slijede pripreme za sljedeće regionalno natjecanje koje će se održati u Zagrebu krajem godine, najavio je trener hrvatske ekipe Ante Đerek s FER-a.
Zlato su ponovno osvojili Rusi, i to opet jedno sveučilište iz Sankt-Peterburga - Sveučilište ITMO. Dva sveučilišta iz Sankt-Peterburga osvojili su posljednjih 6 natjecanja te čak 11 titula od 2000. godine. Drugo mjesto pripalo je Varšavi, a njihov je tim na regionalnom natjecanju u Zagrebu osvojio prvo mjesto i tako i izborio nastup na finalu u Americi.
Zašto su Rusi tako uspješni u programiranju upitali smo Billa Pouchera, izvršnog direktora organizatora natjecanja ICPC-a.
- Ova razina natjecanja je za programere umjetnike. Ovi studenti su majstori matematike i računalstva. Kao i vrhunski glazbenici ili vrhunski sportaši i oni moraju uložiti 10.000 sati u učenje i treniranje da bi postali umjetnici programiranja. Ruska sveučilišta dižu razinu izvrsnosti za sljedeću generaciju. Talenta ima svugdje u svijetu, a Rusi daju poticaj i svima ostalima da se može napredovati. Dobra je stvar da su svi finalisti vrhunski natjecatelji i da za razliku od sporta u kojem valjda 5 posto igrača ode u profesionalce, ovdje svih 100 posto finalista ode u profesionalce - procjenjuje Poucher.
Finale zapravo služi i kao prilika za velike svjetske kompanije za regrutiranje najboljih talenata kodiranja. A među njima i IBM koji je i glavni sponzor natjecanja već 20 godina. IBM nudi priliku i hrvatskim studentima i startupima preko IBM-ovog globalnog programa poduzetništva.
Uslijed nedavnih globalnih hakerskih napada organizatori ovog natjecanja su često suočeni s pitanjima da možda i oni slučajno ne treniraju i buduće hakere.
- Doista i sam povremeno znam istraživati i provjeravati ima li naših finalista među hakerima. I mogu vam reći da baš nikad nijednom nisam našao. Takvi ljudi ne ulaze u naša finala - odgovara Poucher.
Stručnjaci ističu da su ovi mladi programeri buduće rock zvijezde i da će mijenjati svijet.
- Ovi studenti nemaju ograničenja za svoja buduća zaposlenja. Svijet ide jako brzo naprijed, a nove generacije programera će stvarati Muskov Hyperloop i usavršavati električna vozila ili rješavati problem gladi u svijetu. Danas developeri nisu limitirani, nego i sami pokreću biznise i postaju lideri. Mi im samo nudimo tehnologiju u kojoj se mogu izraziti. Milenijalci danas nisu zadovoljni samo dobivanjem posla, nego im je bitno čime se firma bavi i da mogu utjecati i rješavati zanimljive zadatke i probleme. Također, danas nije bitno gdje živite, svatko može biti odličan programer. Nakon Indije vidimo veliki uzlet u istočnoj Europi i mnoge kompanije sada outsourcaju programere u vašoj regiji - dodaje Jonas Jacobi, potpredsjednik IBM-a zadužen za developere.
