Estonski predsjednik Alar Karis upozorio je na sveprisutnu rusku propagandu i miješanje u unutarnje poslove baltičkih država. U intervjuu za Kyiv Independent na marginama 20. godišnje konferencije Yalta European Strategy (YES) u Kijevu, Karis je izjavio: “Ruski špijuni su posvuda. A njezina propaganda nije samo u Estoniji već i diljem svijeta.”
Situacija u regiji se dodatno pogoršala otkako je estonska policija uhapsila profesora pod sumnjom da je ruski špijun, a zatim je osuđen na šest godina zatvora. Povećanje napetosti u Baltičkom moru, uključujući ometanje GPS signala i nestanak plutača, dodatno je zabrinulo Estoniju i druge baltičke države. Elisabeth Braw, viša suradnica Atlantic Council-a, naglašava da se "stvari ponovno izbijaju na površinu na vrlo dramatičan način".
Tijekom svibnja, Kremlj je izdao nacrt dekret o jednostranom precrtavanju pomorske granice s Litvanijom i Finskom, no taj je dokument brzo uklonjen. Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis nazvao je taj potez "očiglednom eskalacijom protiv NATO-a i EU-a". Nestanak oznaka koje razdvajaju rusku i estonsku teritoriju na rijeci Narvi dodatno je povećao zabrinutost, s obzirom na to da su ruski graničari bez objašnjenja uklonili više od polovice od 250 oznaka koje su dogovorene 2022. godine.
VEZANI ČLANCI:
Litvanski ministar također je izrazio zabrinutost da, ako Ukrajina ne uspije zaustaviti ruske napade, ni baltičke države neće biti sigurne. "Ako Ukrajina ne može zaustaviti Ruse, tko zna što će se dogoditi sljedeće," rekao je. Nadalje, Latvijski ministar obrane, Andris Spruds, upozorio je na trenutni "hibridni sukob" s Rusijom, dok je Estonski predsjednik Karis naglasio važnost zajedničkog pripremanja za moguće cyber napade i druge oblike ruske agresije, koji su se počeli intenzivirati nakon 2007. godine.
U regiji su zabilježeni incidenti u kojima su komercijalni avioni morali prekinuti let zbog problema s GPS signalom, a estonski ministar vanjskih poslova naglasio je da je situacija "preopasna za ignoriranje". Specijalisti smatraju da bi ometači GPS signala mogli dolaziti iz ruskih teritorija, što ukazuje na rusku odgovornost za ovu prijetnju.
>>> FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Stručnjaci se slažu da je teško precizno odrediti namjere Kremlja. Neki smatraju da je namjera da se destabiliziraju baltičke države, dok drugi ukazuju na mogućnost izravne invazije. S obzirom na povijest ruskih vojnih vježbi u regiji i akumulaciju vojnog arsenala u Kaliningradu, mogućnost daljnje eskalacije situacije ostaje visoka. "U stvarnim vojnim scenarijima, Rusija nije ni blizu moći koju je imala tijekom Sovjetskog Saveza kada je mogla parirati NATO-u," rekao je Landsbergis. "Ali Rusi se ne oslanjaju na to; računaju na 'demokratsku slabost' Zapada."
Dok je NATO vojno jači, analitičari ukazuju na to da bi Kremlj mogao računati na slab odgovor s vojnog aspekta od strane vojnog saveza. "Rusi misle da zapadno vođenje nije dovoljno čvrsto da se suoči s pravim problemima," zaključuje Kallberg. S obzirom na sve ove informacije, situacija u Baltičkom moru ostaje napeta, a baltičke države nastavljaju s pripremama za moguće izazove.
>>> FOTO Rusiju 25 godina vodi ovaj čovjek: Zovu ga diktatorom i ratnim zločincem, a privatni život krije kao zmija noge
Opet će mali ruSSki kaplar dobiti po njonji pa će Medvjedev prijetiti s nuklearnim bombama koje nemaju iz čeka ispaliti.