Konflikt između snaga Azerbajdžana i Armenije eskalirao je u nedjelju i nastavljen je jučer nakon što su obje strane raketirale ključne gradove protivnika. Armenci pritom tvrde da su stradali deseci ratnika koje su Turci doveli iz Sirije kako bi ratovali na strani Azera.
Azerbajdžan vojno ipak jači
U posljednjoj rundi rata, koja je započela 27. rujna, snage Azerbajdžana žele zauzeti Gorski Karabah i okolna područja koje druge vlade i Ujedinjeni narodi priznaju kao azerbajdžanski teritorij, ali na kojem žive Armenci. U ratu 1990-ih armenska je strana pobijedila i zauzela teritorij što je u Azerbajdžanu stvorilo osjećaj dugotrajne poniženosti i želje za osvetom. Turska je čvrsto stala iza Azerbajdžana, dok Armenci potiho prigovaraju zbog slabije od očekivane pomoći koju im je pružio saveznik u Moskvi. Stradali se broje u stotinama, a ratnim izvješćima dominiraju dezinformacije.
Konflikt između dvije strane nastavljen je jučer nakon nedjeljne eskalacije. Azerbajdžan je rekao da su Armenci tog dana gađali drugi najveći azerbajdžanski grad Gäncäu koji se inače nalazi izvan pokrajine Gorskog Karabaha. U raketiranju Gäncäe stradao je jedan civil, a četvero ih je ranjeno. Vlasti Armenije odbacile su optužbe o raketiranju, ali je lider Gorskog Karabaha Arayik Harutyunyan rekao da su njegove snage gađale “vojne objekte” u velikim gradovima u Azerbajdžanu te je pozvao civile Azere da napuste gradove kako ne bi stradali. Kasnije je rekao da je raketiranje zaustavljeno. Jučer su Azeri pak rekli da je raketiranje Gäncäe nastavljeno, a gađana su još tri grada.
Armenci ta raketiranja opravdavaju granatiranjem glavnog grada Gorskog Karabaha Stepanakerta koji Azeri danima gađaju. Ruski državni mediji donijeli su rijetka izvješća iz središta glavnog grada samoprozvane republike, a u razgovoru pokraj svojih razrušenih domova Armenci govore da su u raketiranju izgubili svoje domove.
Azerbajdžanski lider Ilham Alijev poručio je u nedjelju svojim sunarodnjacima u TV obraćanju kako njegove snage imaju samo jedan uvjet: oslobođenje svih teritorija, a Gorski Karabah, kaže, dio je azerbajdžanskog teritorija. Mnogi su analitičari procijenili da će čvrst stav Alijeva Azerbajdžanu onemogućiti postizanje kompromisa pa će Baku, kako bi sačuvao dostojanstvo i bolju ratnu poziciju, morati postići znatne vojne uspjehe što bi moglo značiti otvoreni rat. Ako do njega dođe, slaže se većina promatrača, Azerbajdžan je u puno boljoj poziciji. Kao naftom bogata država s tri puta više stanovnika ima bolje naoružanje. Također, zemlja ima oko 82 tisuće aktivnih jedinica, dok Armenci imaju njih 49 tisuća.
Kako je londonski analitičar Yohann Michel rekao Reutersu, procjenjuje se da je Azerbajdžan dronovima uništio 30-40 suparničkih tenkova, a izgubio je i neke svoje. No kako bi kontrolirao planinska područja, Baku će morati aodlučnije napredovati sa svojim pješaštvom te tenkovima. Ministarstvo nepriznate republike Artsakh, koja uključuje Gorski Karabah i još velik dio teritorija oko njega, koji je prema UN-u dio Azerbajdžana, reklo je da bi je svijet morao priznati kao nezavisnu državu kako bi zaustavio rat.
Na fronti umiru i sportaši
Armenci su izvijestili da su u sukobima na njihovoj strani poginuli i sportaši, poput državnog prvaka u dizanju utega Tatula Harutyunyana. S druge strane, mnogo je veća kontroverza nastala zbog izvješća o Sirijcima koji se navodno bore na strani Azera. Turska poriče da je regrutirala vojnike iz sirijske opozicije režimu, ali čak je i francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da ima informacije da se to događa. Više je globalnih medija, od britanskih Guardiana i BBC-ja do američkog Fox Newsa, objavilo razgovore sa Sirijcima koje su regrutirale privatne turske firme kako bi radili zaštitarske poslove u Azerbajdžanu, da bi zatim bili poslani na frontu.
Posljednjih dana uslijedilo je licitiranje s brojem Sirijaca koji su stradali u borbama. I dok je Sirijski opservatorij za ljudska prava, nevladina organizacija koja se nalazi u Londonu, priopćio da ih je stradalo najmanje 64, ruska državna agencija RIA Novosti izvijestila je pak o 93 Sirijca koja su poginula u borbama. Jučer je NATO pozvao Tursku da utječe na Baku kako bi se napetosti smirile.
ne kužim ja sad to, pa kosovo je slobodno, a ova regija koju od davnina nastanjuju isključivo armenci to pravo nema?!