Rusija i Ukrajina postigle su načelni sporazum o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine na pregovorima uz posredništvo Europske unije u Berlinu, kazao je potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.
Strane su mjesecima pregovarale o tome kako produljiti desetgodišnji ugovor koji istječe 31. prosinca.
"Postignut je načelni sporazum, sada o njemu trebaju razgovarati prijestolnice", Moskva i Kijev, rekao je Šefčovič iz Europske komisije koji je u četvrtak sudjelovao u Berlinu na trostranim pregovorima između Rusije, Ukrajine i Europske unije.
Nisu objavljene nikakve pojedinosti o sadržaju sporazuma.
Ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak pozdravio je "vrlo produktivan rad" u pregovorima koji bi "vrlo brzo" trebali biti konkretizirani".
Europske države iskusile su posljedice rusko-ukrajinskog plinskog rata početkom 2000. i zato su stvorile zalihe kako bi bile pripremljene za slučaj prekida isporuka plina,.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak ujutro da vjeruje da je sporazum postignut.
"Potrudit ćemo se raditi da ukrajinska strana bude zadovoljna i da naši europski potrošači mogu biti mirni", rekao je Putin u četvrtak na svojoj velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.
Rusko-ukrajinski odnosi znatno su se pogoršali od 2014. kada je Rusija pripojila poluotok Krim i izbila je pobuna proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Oko 13.000 ljudi do danas je poginulo u tom sukobu, prema procjeni Ujedinjenih naroda.
Takvo pogoršano ozračje utjecalo je na pregovore između ruskog naftnog diva Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.
Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize koja je pogodila dobave za europske države početkom 2010.
Europa je dosta ovisna o ruskome plinu koji čini 35 posto europske potrošnje, no danas je manje ovisna o tranzitu preko Ukrajine.
Nakon dva rusko-ukrajinska plinska sukoba, 2006. i 2009., tranzit preko Ukrajine je pao za 40 posto u zadnjih 15 godina nakon što su Rusija i nekoliko europskih zemalja predvođenih Njemačkom izgradili plinovode kojima zaobilaze Ukrajinu.
U rujnu 2011. pušten je u rad plinovod Sjeverni tok koji prolazi ispod Baltičkog mora i povezuje ruska plinska polja s njemačkom obalom, a Sjeverni tok 2 treba biti inauguriran početkom 2020.
Problemi tranzita ruskog plina počeli su raspadom Sovjetskog Saveza jer se Rusija služi plinom kao "oružjem" protiv Kijeva prekidajući opskrbu u jesen ili u zimi (1992., 1993., 1994.)
hm, pa prekidi isporuke plina nisu bili prekidi, već su jednostavno rusi slali samo onolike količine plina koje su bile kupljene, plaćene. ukrajina je krala, budimo realni, plina mjereno u milijardama dolara. svako malo diže naknadu za tranzit plina. to joj nosi godišnje preko 3 mlrd dolara prihoda. u plinski sustav, koji je izgradio sssr prije 1990-e, ukrajina nikad nije uložila ni centa, grivne, čega već. sssr je gradio, ukrajina nije. ukrajina je bila neto primatelj novca u sssr-u. ukrajina je po raspadu sssr-a rasprodavala sve što je mogla, jer njoj to 'ne treba'. ovo sa plinom nije završeno, samo su se dogovorili da će se dogovoriti! tu je pitanje međusobnih dugovanja teških milijarde dolara, fenomen odluke suda da rusija ukrajini mora platiti skoro 3 mlrd dolara, jer ova nije mogla zbog domaćih ekonomskih problema plaćati ugovorenu cijenu plina rusiji, odluka koju rijetko tko uopće i spomene, jer pravna struka, ni ekonomisti, znaju o čemu je riječ, o pritisku. ono što novinar nije ni dotaknuo, a ključno je, jest trenutak u kojem se o ovome razgovara. amerikanci stavljaju svako malo sankcije zbog sj toka 2, koji kad krene izbacuje ukrajinu. izbacuje i poljsku, bjelorusiju, slovačku i češku, kao glavne trase i hubove u biznisu. zato slovačka i češka odbacuju ruske avione i kupuju američke, to je 'osveta'. zauvijek ostaju bez lijepih prihoda kojim su peglali svoju statistiku, a da nisu prstom makli. zamislite da je družba adria živa, kolke bi novce država brala...?