* Rusi napadaju Kijev i Lavov, Poljska treći put u osam dana aktivirala zrakoplove
* Ruske rakete ubile 50 ljudi u napadu na ukrajinski vojni institut
* Ostavku podnio već četvrti ukrajinski ministar
Tijek događaja:
20:30 - Sjedinjene Države su optužile dvojicu menadžera ruske državne televizije i optužile Kremlj za tajnu operaciju s ciljem miješanja u predsjedničke izbore u studenom. Glavni državni odvjetnik Merrick Garland izjavio je da su RT, ranije poznat kao Russia Today, i dvojica njegovih menadžera sa sjedištem u Moskvi orkestrirali "shema od 10 milijuna dolara za stvaranje i distribuciju sadržaja američkoj publici s prikrivenim porukama ruske vlade", piše BBC.
Garland je objavio da je Ministarstvo pravosuđa zaplijenilo 32 domene koje su koristili ruski akteri kao dio navodne operacije utjecaja. Cilj Moskve bio je osigurati svoj "preferirani ishod" u utrci između Donalda Trumpa i Kamale Harris, rekao je. Garland je dodao da će Ministarstvo financija i Ministarstvo vanjskih poslova uskoro objaviti vlastite mjere kao dio napora Bidenove administracije da "agresivno suzbije" kampanju Kremlja. Američki dužnosnici upozoravaju da je sve veći broj stranih protivnika pokušao utjecati na njihove izbore od ruskih napora 2016. godine.
16:09 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, odgovarajući na pitanje o potencijalnoj isporuci američkog oružja dugog dometa Ukrajini, u srijedu je upozorio SAD da se ne šali s ruskim „crvenim linijama”. Lavrov smatra da SAD gubi iz vida ravnotežu međusobnog odvraćanja koja je temelj sigurnosnog aranžmana između Moskve i Washingtona od hladnog rata. Komentirao je izvješće Reutersa da je SAD blizu dogovoru o slanju krstarećih raketa JASSM Ukrajini. To oružje moglo bi biti korišteno za ciljeve duboko u Rusiji, za što ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij već dugo lobira.
„Ništa me ne bi iznenadilo, Amerikanci su već prelazili granice koje su sami postavili”, rekao je Lavrov. „No oni moraju shvatiti – rugaju se našim crvenim linijama, a to ne bi smjeli”. Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta upozorio zapadne zemlje da ne provocira Rusiju, zemlju s najvećim svjetskim nuklearnim arsenalom. No Zapad usprkos tome Kijevu šalje sve više oružja, uključujući tenkove, napredne rakete i borbene zrakoplove.
Dio zapadnih političara sugerirao je da je nuklearna retorika Putina blef te da SAD i NATO trebaju činiti sve kako bi pomogli Ukrajini da pobijedi u ratu. Zelenskij je rekao da je ukrajinski upad u rusku regiju Kursk pokazao besmisao Putinovih crvenih linija. Lavrov je pak kazao kako Washington zna crvene linije Moskve, no da je u krivu vjerujući da će posljedice bilo kakve eskalacije rata u Ukrajini osjećati samo Europa.
„Oni imaju genetsko uvjerenje da ih nitko neće dirati”, rekao je ruski šef diplomacije. Time se referirao na izjavu savjetnika Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Johna Kirbyja koji je u lipnju rekao da američki predsjednik Joe Biden ponavlja da SAD ne želi treći svjetski rat. Ovo je drugi put u samo tjedan dana da Lavrov upozorava SAD da treći svjetski rat ne bi bio ograničen samo na Europu.
15:04 - Mađarska je u srijedu osudila "političku histeriju" u Bruxellesu nakon svoje odluke da ublaži viznu politiku prema ruskim i bejloruskim državljanima, za što je Europska komisija zatražila "pojašnjenja". Mađarski nacionalistički premijer Viktor Orban, koji je ostao blizak Kremlju unatoč ratu u Ukrajini, potpisao je početkom srpnja ukaz o ublažavanju restrikcija za državljane osam zemalja, među kojima Rusiju i Bjelorusiju. Europska komisija zatražila je objašnjenje, a kritike su uputili i konzervativci u Europskom parlamentu koji su zabrinuti zbog mogućih sigurnosnih prijetnji Europi.
"Apsolutno ne postoji nikakav pravni ili sigurnosni problem kad je riječ o nacionalnoj karti", koju će moći dobiti državljani tih osam zemalja, rekao je mađarski ministar za europske poslove Janos Boka, na konferenciji za novinare u Bruxellesu. "Štoviše, očito postoji svojevrsna politička histerija koju su stvorili većina u Europskom parlamentu i neke države članice", rekao je.
"U aktualnom geopolitičkom kontekstu", taj novi vizni status u Mađarskoj "jako je sporan", ocijenio je Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke (EPP), najveće političke skupine u Parlamentu, u pismu poslanom potkraj siječnja predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu. Takva politika "mogla bi otvoriti put prema špijuniranju i potencijalno omogućiti velikom broju Rusa da uđu u Mađarsku bez minimalne kontrole, što je velik rizik za nacionalnu sigurnost."
13:40 Sedmero poginulih, uključujući troje djece, u ruskom zračnom napadu na Lavov
Sedmero ljudi, uključujući troje djece, ubijeno je u prekonoćnom ruskom napadu bespilotnim letjelicama i projektilima u zapadnom ukrajinskom gradu Lavovu, blizu granice s članicom NATO saveza Poljskom, rekli su lokalni dužnosnici u srijedu. Do napada, u kojem su također oštećene povijesne zgrade u središtu grada, došlo je dan nakon najsmrtonosnijeg pojedinačnog napada ove godine kada je Rusija dvama balističkim projektilima pogodila vojni institut u Poltavi, pri čemu je ubijeno 50, a ranjeno više stotina ljudi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da bi saveznici mogli pomoći zaustaviti "teror" kada bi osigurali dodatnu protuzračnu obranu te je ponovio svoj apel partnerima da dopuste korištenje dalekometnog zapadnog oružja za ciljeve dublje u ruskom teritoriju. "Svatko tko uvjerava partnere da Ukrajini daju više dalekometnih sposobnosti kako bi pošteno odgovorila na teror nastoji spriječiti upravo ovakve ruske terorističke napade na ukrajinske gradove", poručio je Zelenskij.
Rusija, koja još nije komentirala napade na Lavov i Poltavu, u srijedu je objavila da će Moskva "krajnje bolno" odgovoriti u slučaju ukrajinskih dalekometnih napada na ruski teritorij. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je reklo da je oborilo sedam od 13 projektila te 22 od 29 dronova diljem zemlje tijekom posljednjeg ruskog napada.
Među ubijenima u Lavovu su bili devetogodišnje i 14-godišnje dijete, rekao je regionalni guverner Maksim Kozickij na komunikacijskoj platformi Telegram. Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Ihor Klimenko je kazao da je u napadu ozlijeđeno više od 40 osoba. Andrij Sadovij, gradonačelnik Lavova, za nacionalnu televiziju je rekao da je oštećeno više od 70 zgrada, uključujući škole, domove i klinike.
Kozickij je izvijestio da je oštećeno najmanje sedam lokalnih spomenika arhitekture, a radi se o zgradama u povijesnom dijelu grada i tampon zoni UNESCO-a, koji nastoji očuvati Svjetsku baštinu. Rusija je također napala grad Krivij Rih u srijedu, ozlijedivši petero osoba, uključujući desetogodišnje dijete, rekao je guverner Dnjipropetrovske oblasti Serhij Lisak. Napad je oštetio četiri obrazovne ustanove, hotel, ljekarnu i druge trgovine, dodao je. Rusija napada Ukrajinu stotinama raketa i dronova u proteklih 10 dana, što neki ruski vojni blogeri nazivaju odgovorom Moskve na nedavni upad ukrajinskih snaga na njen teritorij koji se nastavlja.
Poljska je u srijedu po treći put u osam dana podigla zrakoplove kako bi očuvala sigurnost svog zračnog prostora, reklo je zapovjedništvo poljskih oružanih snaga. Lavov se nalazi svega 70-ak kilometara od poljske granice. "Ovo je još jedna veoma naporna noć za cijeli sustav protuzračne obrane u Poljskoj zbog dalekometne avijacije Ruske Federacije koja izvodi napade", objavilo je zapovjedništvo na društvenoj platformi X. Moskva je ranije poricala da namjerno gađa civile tijekom svoje invazije na Ukrajinu, započete prije više od 30 mjeseci, no tvrdi da su ukrajinska vojna, energetska i prijevozna infrastruktura legitimni vojni ciljevi.
12:00 Rusi u Lavovu ubili majku i tri kćeri
Najmanje je sedmero ljudi umrlo u ruskom napadu na Lavov, a među poginulima je i troje djece. Među ubijenima su devetogodišnjak i 14-godišnjak, rekao je regionalni guverner Maksim Kozitski na Telegramu. Vjeruje se da je smrtno stradao i medicinski djelatnik.
Gradonačelnik Andrij Sadovi rekao je da su četiri žrtve u srodstvu. "Rusija je ubila gotovo cijelu obitelj danas u Lavovu. Samo je živ muškarac s ove fotografije. Njegova žena i tri kćeri su poginule u vlastitoj kući", potvrdio je vijest i ukrajinski parlamentarac Oleksij Gončarenko.
After today’s 🇷🇺 attack, the only person in this photo who survived is the man.
— Андрій Садовий (@AndriySadovyi) September 4, 2024
Mother Yevheniya and her three daughters — Yaryna, Daryna, and Emiliya — were killed.
Standing in the back is Yaryna Bazylevych. She was 21 y.o. Yaryna worked in our office for “Youth Capital 2025” pic.twitter.com/XmSU3FPEbS
10:20 Ukrajinci očajnički traže nove ljude za bojište
Reporteri BBC-ja stigli su na tajnu lokaciju za obuku u Černihivskoj regiji u Ukrajini, gdje se najnoviji regruti ubrzano pripremaju za borbu kako bi se suprotstavili ruskom napredovanju. U buci strojnica i zapovijedi instruktora, najupečatljiviji detalj je dob novih regruta. Većina njih je u 40-im i 50-im godinama. Više čitajte ovdje.
09:30 Rusija najavila promjene u svojoj nuklearnoj doktrini
Eskalacija rata u Ukrajini zbog poteza Washingtona i akcija "kolektivnog Zapada" primorali su Rusiju da nanovo preispita svoju nuklearnu doktrinu, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov. Rusija je u nedjelju najavila promjene u politici koja određuje uvjete i okolnosti pod kojima bi se koristilo nuklearno oružje, no nije navela nikakve detalje svog plana.
Postojeća ruska nuklearna doktrina, koju je 2020. dekretom odredio predsjednik Vladimir Putin, kaže da Rusija može upotrijebiti nuklearno oružje ako je neprijatelj napadne nuklearnim oružjem ili u slučaju konvencionalnog napada koji bi ugrozio opstanak države. Peskov je, kako prenose agencije, zaokret u politici nuklearne doktrine pripisao "izazovima i prijetnjama zemalja tzv. kolektivnog Zapada".
Moskva, naime, uzima u obzir mogućnost da Ukrajina počne koristiti američko dalekometno oružje u napadima duboko u ruskom teritoriju, dodaje Peskov. Ukrajina već dulje traži dozvolu od saveznika da zapadnim oružjem gađa meta duboko u teritoriju Rusije, a ti zahtjevi su sve glasniji nakon što je Rusija pojačala napade na ukrajinsku energetsku i drugu infrastrukturu te stambene objekte. "Očito je da će Ukrajina to učiniti. Sve to uzimamo u obzir", rekao je Peskov.
09:00 Ostavku podnio i ukrajinski šef diplomacije
Ministar vanjskih poslova Ukrajine, Dmitro Kuleba, podnio je ostavku 4. rujna, potvrdio je predsjednik ukrajinskog parlamenta, Ruslan Stefančuk. Ovaj potez dolazi nakon što su prošlog mjeseca kružile glasine o njegovoj mogućoj smjeni, ali sam Kuleba tada je izjavio da ga te glasine ne zabrinjavaju.
Kuleba, koji je od 2020. predvodio ukrajinsku diplomaciju, igrao je ključnu ulogu u jačanju međunarodnih veza i osiguravanju podrške zapadnih saveznika nakon izbijanja rata protiv Rusije. Predsjednik parlamenta Stefančuk izjavio je da će Kulebina ostavka biti razmotrena na jednom od nadolazećih plenarnih sastanaka, ali nije naveo točan datum kada će se to dogoditi. Iako još uvijek nije poznato tko će preuzeti njegovu funkciju, prema neimenovanim izvorima, najvjerojatniji kandidat je trenutni zamjenik ministra vanjskih poslova Andrij Sibiha.
Vijest o Kulebinoj ostavci dolazi nakon vala drugih ostavki unutar ukrajinske vlade. Samo dan ranije nekoliko visokopozicioniranih ministara također je napustilo svoje funkcije, uključujući ministra strateške industrije Aleksandera Kamišina, ministra pravosuđa Denisa Maliusku i ministra ekologije Ruslana Striletsa. Među njima su i potpredsjednica vlade za europske i euroatlantske integracije Olga Stefanišina te zamjenica premijera i ministrica reintegracije Irina Vereščuk. Također, Vitalij Koval, šef Državnog imovinskog fonda Ukrajine, podnio je ostavku samo devet mjeseci nakon što je preuzeo dužnost.
Razlozi za ove masovne ostavke nisu službeno navedeni, ali analitičari spekuliraju da bi mogli biti povezani s internim restrukturiranjem Vlade i pokušajem predsjednika Volodimira Zelenskog da očisti svoju administraciju te se suoči s izazovima upravljanja u ratnim uvjetima. Kuleba je ranije izjavio da bi podnio ostavku samo pod dvije okolnosti: ako to od njega zatraži predsjednik ili ako bi se našao u temeljnom sukobu s vanjskom politikom Ukrajine.
FOTO Limuzina, crveni tepih i svečani doček s konjanicima: Ovako je Putin primljen u Mongoliji
07:00 Ruske rakete ubile 50 ljudi u napadu na ukrajinski vojni institut
Najmanje 50 ljudi je ubijeno, a 271 osoba je ranjena kada je Rusija napala vojni institut u središnjem ukrajinskom gradu Poltavi dvama projektilima u utorak, što predstavlja najsmrtonosniji pojedinačni ruski napad ove godine. Fotografije objavljene na društvenim mrežama prikazuju nekoliko mrtvih mladića kako leže na tlu prekriveni prašinom i krhotinama, a iza njih teško oštećen dio velike zgrade. Reuters nije odmah mogao potvrditi vjerodostojnost fotografija.
"Ruski ološ će definitivno odgovarati za ovaj napad", rekao je na komunikacijskoj platformi Telegram ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Naredio je promptnu istragu, kazavši da je napad dvama balističkim raketama oštetio zgradu vojnog instituta za komunikacije. U kasnovečernjem videoobraćanju Zelenski je rekao da je poginula 51 osoba. "Poznato je da ispod ruševina uništene zgrade ima ljudi", rekao je. "Poduzima se sve da se spasi što više života."
Hitna služba iznijela je podatak da je 50 mrtvih. Regionalni guverner Poltave Filip Pronin rekao je da je 15 ljudi možda još uvijek pod ruševinama. Ukrajinske kopnene snage priopćile su da je ubijeno vojno osoblje. Nisu precizirali koliko je žrtava iz redova oružanih snaga, ali napad je bio veliki udarac za Kijev koji pokušava ojačati svoje redove kako bi zaustavio moćnijeg neprijatelja. "Zapovjedništvo kopnenih snaga provodi istragu kako bi utvrdilo je li učinjeno dovoljno da se zaštite životi i zdravlje vojnika u objektu", stoji u priopćenju.
Korištenje balističkih projektila – koji su pogađali ciljeve udaljene stotinama kilometara u roku od nekoliko minuta od lansiranja –značilo je da su žrtve imale malo vremena da pronađu zaklon nakon što se oglasila sirena za zračnu uzbunu, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova. "Jedna od zgrada instituta je djelomično uništena, a mnogi su ljudi zarobljeni pod ruševinama", objavilo je ministarstvo obrane na Telegramu. "Zahvaljujući koordiniranom radu spasilaca i bolničara, 25 ljudi je spašeno, od kojih je 11 izvučeno iz ruševina. Spasioci trenutačno nastavljaju sa svojim radom". Rusija nije zasad komentirala napad.
06:00 Poljska treći put u osam dana aktivirala zrakoplove
Poljski i saveznički zrakoplovi aktivirani su rano u srijedu treći put u osam dana kako bi osigurali sigurnost poljskog zračnog prostora nakon ruskih zračnih napada na Ukrajinu, priopćilo je Operativno zapovjedništvo poljskih oružanih snaga. "Ovo je još jedna vrlo naporna noć za cijeli sustav protuzračne obrane u Poljskoj zbog uočene aktivnosti dalekometne avijacije Ruske Federacije koja izvodi napade", priopćilo je poljsko zapovjedništvo na društvenoj mreži X.
VEZANI ČLANCI:
05:00 Rusi napadaju Kijev i Lavov
Rusija je pokrenula raketni napad na glavni grad Kijev i napad dronovima na zapadni grad Lavov, nedaleko od granice s Poljskom, članicom NATO-a, rekli su ukrajinski vojni dužnosnici u srijedu, a jedinice protuzračne obrane nastoje odbiti te napade. "Da, jako je glasno", rekao je regionalni guverner Lavova Maksim Kozicki putem Telegrama. Kozicki je dodao da su oštećene stambene zgrade u gradu Lavovu. Svjedoci su rekli Reutersu da su čuli nekoliko eksplozija na periferiji Kijeva i da je to zvučalo kao da su se aktivirali protuzračni obrambeni sustavi.
Cijela Ukrajina upozorena je na zračni napad, objavile su ukrajinske zračne snage putem Telegram aplikacije za razmjenu poruka. Rusija je posljednjih desetak dana napadala Ukrajinu sa stotinama projektila i bespilotnih letjelica, a neki ruski vojni blogeri smatraju da je to odgovor Moskve na nedavni upad Kijeva na ruski teritorij.
GALERIJA Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski gradovi izgledati za 100 godina. Rezultati su fascinantni
Napadneš susjednu zemlju jer nije po tvojoj volji. Istim principom kao što si napao i okupirao neke južne susjede. I sad nam tumačiš kako je kolektivni zapad kriv i tebe ugrožava. Da je zapadu stalo do ugrožene Rusije već bi vas devedesetih natjerao na raspadanje.