Pod pretpostavkom da plinovod Sjeverni tok 2 ne bude pušten u rad, Rusija će naći druge kupce za taj plin, rekao je u intervjuu za RIA Novosti stalni predstavnik Rusije pri Europskoj uniji Vladimir Čižov. Američki predsjednik Joe Biden zaprijetio je da Sjevernog toka 2, koji je već položen po dnu Baltičkog mora, ali još nije pušten u rad, "neće biti" u slučaju eskalacije situacije oko Ukrajine.
Odgovarajući na tu izjavu, Čižov je rekao da je pokretanje Sjevernog toka 2 "potrebno prvenstveno europskim potrošačima, a ne čak i samoj Rusiji". "Naći ćemo gdje i kako prodati plin, ako hipotetski zamislimo da neće biti Sjevernog toka 2", rekao je Čižov.
Ranije je izjavio da Rusija, odnosno Gazprom, nije dužan povećati izvoz plina u Europsku uniju. Napomenuo je da Rusija već isporučuje dodatne količine, iako ne u mjeri u kojoj to želi Bruxelles.
Sjeverni tok 2 je izvozni plinovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje iz Rusije u Europu. Polaganje cijevi je završeno, ali plinovod ne može proraditi bez certifikacije, koja je obustavljena.
Kada njemački regulator donese nacrt odluke o certifikaciji, bit će potrebno mišljenje Europske komisije koja namjerava donijeti zaključak nakon konzultacija s Ukrajinom.
U međuvremenu, cijene plina na europskom tržištu višestruko su porasle u odnosu na prošlogodišnje ljeto. Vlasti europskih zemalja više puta su optuživale Rusiju da je izazvala energetsku krizu. Rusi, s druge strane, kažu da su Bruxellesu nudili nastavak suradnje u obliku dugoročnih ugovora, ali je Europska komisija inzistirala na tržišnim cijenama, što je dovelo do krize.
Gazprom je u utorak objavio da je cijena njegovog plina u prosincu iznosila 517,8 dolara, u odnosu na 156,6 dolara u prosincu 2020. Prosječna cijena za cijelu prošlu godinu bila je 272,8 dolara.
Te cijene višestruko su niže od burzovnih. Tako je 21. prosinca prošle godine burzovna cijena plina u Europi prvi put u povijesti premašila je 2000 dolara za tisuću kubičnih metara, na valu nadolazećeg hladnog vremena i nenormalno niskih rezervi u europskim podzemnim skladištima. No, idućih dana cijena se korigirala s obzirom na zatopljenje, pojačanu proizvodnju struje iz vjetroelektrana i povećanog broja tankera koji prevoze ukapljeni prirodni plin LNG iz SAD-a u Europu.
smijurija, amerikanac sa svojim lng-om ne može podmiriti 5% eu potreba za plinom. norveška šalje sve što ima, alžir isto, ali postavlja pitanje odnosa europe prema alžiru, sjevernoj africi generalno, podršci maroka u okupaciji zapadne sahare. rus šalje plin koji je ugovoren, u količinama koje su ugovorene. mimo ugovora se ne radi ništa, tko treba više, ima burzu, koju je eu naglasila kao jedino mjesto koje je prihvatljivo za trgovinu plinom, i eto, 3 energetska paketa unije su tu, vidimo kako funkcionira. trebaš 3 mlrd kubika plina, odeš na burzu i kupiš. ako nećeš, imaš priliku direktno dogovoriti sa dobavljačima... tu priča staje. tržišno gospodarstvo. ponuda i potražnja. u čemu je problem? zašto ne natjerate mercedes da prodaje aute za 10.000 eura? apple da ajfone prodaje po 300 eura? doba jeftine energije je završilo.