Istok i jug Europe imaju veću smrtnost od raka nego zapad i sjever Europe. Odnos pojavnosti i smrtnosti nepovoljniji je za nas, i to ne zato što naši liječnici loše liječe, nego zato što zaostajemo u prevenciji. – Na prevenciji treba raditi i prepoznati u njoj svoju korist. Dok god naš narod misli da je veća šansa da će dobiti EuroJackpot nego da će dobiti rak, imamo problem. Kad govorimo o opismenjavanju, prosvjetiteljstvo podrazumijeva dovoljan broj prosvjetitelja, i to kvalitetno educiranih. A dok god čujem sa saborske govornice da se ne isplati ulagati u onkologiju, bude mi zlo. Podaci govore da su unutar populacije do 65 godina onkološke bolesti glavni uzrok smrtnosti, pogotovo radno aktivnih ljudi – kazao je prof. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Uskoro će kraj pandemije, ali opasnost za hematoonkološke bolesnike će ostati, rekla je hematologinja prof. Sandra Bašić Kinda, voditeljica Odjela za zloćudne tumore krvotvornih sustava Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb. COVID-19 može se manifestirati kao oštećenje srca, oštećenje središnjeg živčanog sustava, mišića i zglobova. Statistika govori da je do studenog prošle godine u RH oboljelo oko 1,3 milijuna ljudi, a smrtnost je 1%. Detaljnijim uvidom vidljivo je da se smrtnost povećava s godinama pa se kod starijih od 80 godina penje i na 15 do 20%. Međutim, bolesnici s kroničnim bolestima imaju lošije ishode, a imunokompromitirani bolesnici na imunosupresivnim lijekovima, posebno hematološki bolesnici, naročito su izloženi.
– U drugom, najgorem pandemijskom valu u KBC-u Zagreb umrli su svi bolesnici s alogeničnom transplantacijom koštane srži koji su dobili COVID-19. Kod plazmastaničnih bolesti kao što je multipli mijelom smrtnost je bila 50%. Kod akutnih mijeloičnih leukemija oko 60%, a kod limfoma i kronične limfatične leukemije 40%. Ukupna smrtnost bila je 50% i bili smo prestravljeni ovakvim rezultatima jer mi kao hematolozi nismo navikli na ovako loše rezultate zato što imamo učinkovite lijekove – iznijela je crne podatke prof. Bašić Kinda.
Bolovali i do osam tjedana
– Pokazalo se da bolesnici koji koriste skupinu lijekova koja uništava B limfocite i onemogućava stvaranje protutijela imaju produljeni COVID-19: gotovo 70% ih je COVID imalo dulje od šest, odnosno osam tjedana. U suradnji s KB-om Dubrava počeli smo tim bolesnicima davati remdesivir u ranoj fazi, konvalescentnu plazmu i imunoglobuline uz profilaktičku primjenu niskomolekularnog heparina i rezultati su nam se poboljšali. Potom je stiglo cjepivo i ono je najbolji način liječenja, no ovo su rezultati koje smo pokazali na američkom kongresu – rekla je hematologinja. Danas za hematološke bolesnike koriste neke lijekove od kojih neki ne djeluju na većinu novih omikron sojeva ili slabije djeluju, dok se Paxlovid pokazao kao lijek koji brže rješava infekciju COVID-19 kod ovih bolesnika.
VIDEO: Veliki ispadi bijesa Novaka Đokovića: Psovanje publike, urlanje na Ivaniševića...
