Izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika imat će velike političke i ekonomske posljedice za širu regiju istočne i jugoistočne Europe. Jasan je rascjep koji je nastajao u prethodnom razdoblju - s jedne strane našle su se prozapadne države okrenute euroatlantskim integracijama, dok su s druge strane države sklonije kompromisu s Rusijom, redom obilježene jakim autoritarnim vođom. Ficova Slovačka, Orbanova Mađarska i Vučićeva Srbija očiti su primjeri takvih režima, uz nesretnu Bosnu i Hercegovinu kojoj srpski entitet i šokantno neodgovorna politička elita predstavljaju u ovom trenutku nepremostive zapreke na putu prema Europskoj uniji. Na američkoj političkoj sceni je u proteklom razdoblju pod administracijom Joea Bidena predvodila globalistička struja, koja dominantno vodi tu državu u suvremeno doba. Kratko razdoblje Donalda Trumpa za prethodnog mandata bilo je jedno od rijetkih u kojima se Amerika povlačila iz globalnih poslova i bila okrenuta više prema sebi. Trump je deklarirani i dokazani izolacionist sklon osobnim “dealovima” s političkim vođama koje on osobno doživljava relevantnim igračima. Zahvaljujući Trumpovim osobnim simpatijama smo za njegova mandata svjedočili otopljavanju odnosa SAD-a s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom.
U Europi, Trumpovi prirodni partneri su upravo Orban, Fico i Vučić. To predstavlja veliku prijetnju za hrvatske političke i poslovne interese u regiji. Naime, predsjednik Vlade Andrej Plenković je prvenstveno euopejac, politički snažno naslonjen na dominantnu opciju u Europskoj uniji, Europsku pučku stranku. Plenkovićevo ime i reputacija u Bruxelleskim hodnicima su neprikosnoveni, ali u Trumpovom Washingtonu on čak može izazvati i iritaciju. Plenkoviću plus sigurno neće biti činjenica da je Hrvatska nekoliko novijih velikih vojnih nabava povjerila europskim partnerima - zrakoplovi Rafale su francuski proizvod, a 50 novih borbenih tenkova Leopard stići će od navećeg europskog proizvođača oružja Rheinmetalla sa sjedištem u Njemačkoj. Samohodne haubice Caesar također dolaze iz Francuske, dok se od novijeg naoružanja jedino topnički sustav HIMARS kupuje od SAD-a.
Predsjednik Zoran Milanović požurio je među prvim svjetskim vođama čestitati Trumpu na izboru i nominalno je lider sličnog tipa - bez dlake na jeziku, skeptičan prema Europi i NATO savezu. Međutim, ranije se Milanović otvoreno svrstavao uz Trumpova protivnika Joea Bidena i nazivao Trumpa pogrdnim imenima u javnosti. Bio je i protivnik izgradnje LNG terminala, što bi se po izbijanju sukoba u Ukrajini pokazalo geopolitičkim promašajem, ali je i predstavljalo udar na američke poslovne interese. Oni su Trumpu, za razliku od uloge globalnog policajca, iznimno bliski i važni.
Iako je parlamentarna većina tanka, Plenkovićev mandat praktički je zacementiran do 2028. godine - znamo iz iskustva kako hrvatski saborski zastupnici nisu skloni prekidati mandate Vlade. S druge strane, predsjednik Milanović je praktički već u kampanji za reizbor, a očekivani datum predsjedničkih izbora je prema svim dostupnim informacijama vjerojatno pretposljednja ili posljednja nedjelja u ovoj godini. Milanović je favorit, a jedini ozbiljan izazivač je nestranački kandidat Hrvatske demokratske zajednice Dragan Primorac, dok preostali kandidati uglavnom koriste kampanju za medijsko pozicioniranje za druge izazove.
Za razliku od Plenkovića i Milanovića, Primorac je čovjek kojem su brojna vrata u SAD-u širom otvorena. U svom znanstvenom radu surađivao je s nekima od najvećih autoriteta američke kriminalističke forenzike i genetike. Primorac je bio inicijator i pokretač inicijative da se najnovije američke metode DNK analize još 1992. stave u službu identifikacije ratnih žrtava u Hrvatskoj, te cijela generacija američkih forenzičara iskustvo vuče iz tog razdoblja suradnje s njime. Kroz znanost i suradnju s bolnicama kao što su Klinika Mayo ili Johns Hopkins je tijekom godina upoznao i američku političku elitu, a svojim radom putem organizacije za primjenjene biološke znanosti ISABS doveo je u Hrvatsku niz najuglednijih svjetskih znanstvenika. Manje je poznato da je istodobno kao privatna osoba pomagao brojnim hrvatskim građanima oboljelima od najtežih bolesti da zahvaljujući njegovim poznanstvima dobiju potreban tretman u SAD-u. Njegovi odnosi s američkim poslovnim krugovima doveli su u Hrvatsku više investicija, konkretnih američkih ulaganja u zdravstvo i obrazovanje.
Dođe li do preokreta na hrvatskim predsjedničkim izborima, jer Milanović i dalje vodi u anketama, za Hrvatsku to može biti prijeloman trenutak magnitude kakvu je za SAD predstavljao izbor Trumpa. Odnosi s SAD-om mogli bi se preko noći reparirati od štete koju im Plenković i Milanović nanose godinama. Stvori li se politička klima za poboljšanje ekonomskih odnosa Hrvatske i SAD-a, otvaraju se vrata novim investicijama, prijeko potrebnima u trenutku kad su izgledi globalnog gospodarstva neizvjesni.
FOTO Prepoznajete li dječaka s fotografije? Danas cijela Hrvatska zna 'sve' o njemu, a nedavno je napunio 58 godina
