Uoči predstojećih izbora GONG se zalaže da se dobna granica za glasanje na izborima spusti na 16 godina, a njihovu inicijativu na okruglom stolu podržale su stranke ljevice i lijevog centra. Međutim, ako su mladi te dobi zreli da glasaju na parlamentarnim, europarlamentarnim izborima i na izborima za predsjednika Republike Hrvatske postavlja se pitanje zašto su im onda uskraćena druga osnovna prava koja se, također, tiču njihovog života i gdje bi društvo prvo trebalo pokazati da se njihovo mišljenje uvažava?
Mladi u dobi sa 16 godina ne mogu primjerice otići niti na jednodnevni školski izlet bez potpisa roditelja, ne smatra ih se kao studente zrelima da se u anketama izjasne o kvaliteti rada njihovih nastavnika, niti se kod odlučivanja o promjenama ili ne mijenjanju ključnih stvari u obrazovnom sustavu vodi računa o njihovom mišljenju iako ih se to izravno tiče, da ne govorimo o još nizu drugih pitanja u kojima su njihova prava ograničena jer ih se smatra djecom do 18. godine. Ne mogu položiti vozački ispit, ne mogu otići liječniku bez pratnje roditelja, mogu jedino raditi ali opet uz suglasnost roditelja/skrbnika, no i tada ih Zakon o radu posebnim odredbama štiti kao maloljetnike.
Valja dodati da su neke zemlje, istina rijetke, omogućile pravo glasa starijima od 16 godina. Austrija omogućava starijima od 16 godina da imaju pravo glasa na svim izborima, Grčka im dopušta da na nacionalnim izborima glasaju u dobi od 17 godina, a Njemačka 16-godišnjacima omogućava pravo glasa na pokrajinskim izborima, ali ne i na državnoj razini za njemački parlament.
Prema hrvatskom Ustavu hrvatski državljani s navršenih 18 godina imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika RH i Europski parlament te pravo glasa na državnom referendumu. To znači da bi za prihvaćanje inicijative GONG-a trebalo mijenjati Ustav.
POVEZANI ČLANCI:
Ustavnopravni stručnjak Mato Palić ističe da bez dvotrećinske većine u Saboru i promjene Ustava maloljetnici ne mogu glasati na izborima.
- Čini mi se da je inicijativa GONG-a kao nevladine, neprofitne udruge više motivirana predstojećim izborima da se još maloljetnima koji će postati punoljetni na izborima pošalje poruka da ih se želi uključiti u političko odlučivanje oko pitanja koja su njima važna. Maloljetnici na izborima ne mogu glasati bez promjene Ustava odnosno dvotrećinske većine u Saboru što nije baš realno da će se sada dogoditi. Ako za pravne poslove maloljetnika postoje zakonski skrbnici, roditelji, posvojitelji... postavlja se pitanje i zrelosti maloljetnika za glasanje na izborima jer osobi koja nije potpuno poslovno sposobna omogućujete sudjelovanje na izborima i ako je cilj da se na taj način pokuša povećati izlaznost na izborima to i nije najbolje rješenje. Da budem do kraja otvoren ta inicijativa je više populistički orijentirana jer ako se maloljetnike tretira da nisu zreli za odlučivanje o svemu drugom kako onda mogu biti zreli samo za izbore – govori Palić.
Inače, ako se gledaju podaci Državnog zavoda za statistiku iz popisa 2021. mladih u dobi od 16 i 17 godina ima manje od 80 tisuća.
VIDEO Veliki uspjeh zagrebačkih liječnika: 'Obavili smo četiri transplantacije srca u tjedan dana, nema puno institucija koje se mogu time pohvaliti'
Djeca u toj dobi nemaju pojma o životu, nemaju pojma o politici te nemaju pojma o ekonomiji. Uz to su izuzetno priljepčivi na manipulacije i lako padaju na neostvariva obećanja. Stoga je to klijentela zelene lijevice koja uporno pokušava provesti tu agendu biranja sa 16. Ja osobno bih biranje dozvolio isključivo onima koji plaćaju porez: zaposlenima i penzićima.