''Štednja je veliki prihod'', rekao je francuski filozof Pierra Abbelarda, a ovo je jedan od omiljenijih citata u svijetu financija. Ovaj bi popularni citat trebali osvijestiti svi mi jer kada bismo na štednju gledali kao velik prihod i priliku da štedeći zaradimo i osiguramo si mirnu mirovinu, sasvim bismo sigurno počeli štedjeti za stare dane već u mladosti. Nažalost, većina Hrvata i dalje nema osviještenu važnost štednje za mirovinu, malo znamo o tome kako to najbolje činiti, a još uvijek se i premalo informiramo o toj temi. S druge pak strane, većina umirovljenika živi gotovo na rubu egzistencije jer prosječna mirovina iznosi samo oko 40% prosječne neto plaće. Mirovine u Hrvatskoj su male, a u prilog situaciji ne ide ni činjenica da je omjer zaposlenika i umirovljenika sve gori, a radni vijek sve dulji. Pa, što možemo učiniti? Najprije je nužno osvijestiti da smo sami odgovorni za svoju financijsku budućnost i da zapravo možemo učiniti mnogo!
A što to učinimo ranije, to bolje! Investirati u sigurnu budućnost najbolje je započeti prvim zaposlenjem, a jedan od načina štednje za sve koji si žele osigurati bolji život u mirovini je štednjom u trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu. Hrvatski mirovinski sustav sastoji se od tri stupa, pri čemu su prva dva obavezna, a upravo treći predstavlja dobrovoljnu štednju. Ona predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju koja se članovima fonda isplaćuje u sklopu mirovine. Za razliku od novca iz prvog stupa, ušteđevina u dobrovoljnim fondovima je osobna imovina svakog člana, a svaki član samostalno određuje visinu i dinamiku uplate sredstava te, na kraju, ostvaruje pravo na dodatnu mirovinu iz trećeg stupa.
Što prije, to bolje
Štednjom u trećem stupu svatko od nas povećava mirovinu, a što se prije počne štedjeti, ukupna štednja povećava se zbog prinosa koji ostvaruju društva za upravljanje mirovinskim fondovima i državnim poticajima. Osim što ovom štednjom nedvojbeno povećavate mirovinu, njezine su prednosti i dobivanje državnih poticajnih sredstava – država potiče štednju u ovom stupu na način da državna poticajna sredstva iznose 15% na uplatu u kalendarskoj godini, a najviše 99,54 eura godišnje, prinos fonda – uložena sredstva član uplaćuje u fond, a fond ulaže uplaćena sredstva u različite vrijednosne papire, te porezna olakšica za poslodavce – predstavlja manji trošak u usporedbi s povećanjem plaće.
Država potiče ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju isplaćujući članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova poticajna sredstva iz državnog proračuna. Državna poticajna sredstva iznose 15% od ukupno uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uloga od 5.000,00 kuna, odnosno 663,61 eura, po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine. To znači da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava, koje član fonda može ostvariti u jednoj godini (uz pretpostavljeni ulog od 5.000,00 kuna/663,61 eura) – iznosi 750,00 kuna, odnosno 99,54 eura.
Birati možete između četiri mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima; ukupno osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i 21 zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda. Istodobno, možete biti član jednog ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova, ali državna poticajna sredstava odobravaju se za članstvo, odnosno uplate izvršene samo u jednom dobrovoljnome mirovinskom fondu.
Kako štedjeti u dobrovoljnim mirovinskim fondovima
U otvorenim fondovima mogu štedjeti svi koji žele na vrijeme osigurati veće mirovine i bolji život u stare dane, a u zatvorenim fondovima mogu štedjeti samo zaposlenici koji rade kod poslodavca ili su članovi sindikata ili udruge koji su osnovali zatvoreni mirovinski fond koji pruža dodatne prednosti članovima među kojima su uplate doprinosa poslodavca u dobrovoljni mirovinski fond u ime članova kao i mogućnost dogovora poslodavca s društvom za upravljanje dobrovoljnim fondom o plaćanju nižih naknada u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Također, osnivanje dobrovoljnog mirovinskog fonda omogućava prednost poput dodatne stimulacije kvalitetnih zaposlenika te njihov ostanak na radu kod pokrovitelja. Odlučite li se za štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu, u njega uplaćujete kada, kako i koliko možete, ne postoji dobna ili bilo kakva druga ograničenja za članstvo u fondu te, ako prestanete uplaćivati novac ili neredovito uplaćujete, članstvo u fondu se ne prekida. Dakle, imate potpunu kontrolu i slobodu, a unatoč mogućem prekidu, ne gubite prava. Uz te prednosti, dobivate porezne olakšice i državna poticajna sredstva te prinos fonda. S obzirom na to da je ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond potpuno fleksibilno, štedjeti možete na mjesečnoj, tromjesečnoj, godišnjoj razini ili kako god vam najviše odgovara. Isto tako, ako uplaćuje neredovito ili prestanete uplaćivati novac u fond, ne morate se brinuti jer se ništa neće dogoditi. Društvo koje upravlja fondom i dalje će ulagati vašu postojeću imovinu u razne vrste financijskih instrumenata.
Uplaćujete koliko možete i kad želite
Nema točnog odgovora koliko izdvajati, odvajati možete koliko možete i želite, a ono što je dobro osvijestiti jest da je ulaganje dobar način štednje. I ono što treba izbjeći je pomisao da malim iznosom nećete postići veliku korist. Prema kalkulatoru za informativni izračun štednje sa stranice jednoga dobrovoljnog fonda, ako svakog mjeseca u godini uplatite samo 26 eura, što je oko 200 kuna, i tako uplaćujete 30 godina (što bi značilo da niste uplaćivali cijeli radni vijek), ukupno ćete uplatiti 9360 eura dobrovoljne mirovinske štednje. Uz državne poticaje od 15% godišnje i prosječan godišnji prinos od tri posto tijekom svih 30 godina, na računu ćete ukupno imati 17.515 eura (131.969 kuna). Izvor: izačun je napravljen prema kalkulatoru jednog dobrovoljnog fonda, a evo popisa kalkulatora svih dobrovoljnih mirovinskih fondova: AZ mirovinski fond, Croatia osiguranje dobrovoljni mirovinski fond, Erste Plavi i Reiffesien dobrovoljni mirovinski fond
Prava iz dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) možete ostvariti najranije s navršenih 55 godina života, i to bez obzira na to jeste li zaposleni ili ste u mirovini. Prava također možete ostvariti i s navršenih 50 godina života ukoliko ste ugovor o članstvu sklopili prije 31. prosinca 2018. godine. Isplata mirovine obavlja se putem mirovinskog društva ili mirovinskog osiguravajućeg društva, a jednokratno se može dobiti isplata dijela mirovine do 30% iznosa na osobnom računu. Ako se, pak pitate što se događa s vašim novcem koji ulažete, odgovor je zapravo jednostavan – društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom ulaže novac štediša u razne oblike financijskih ulaganja, s ciljem povećanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju. To mogu biti dionice, obveznice i instrumenti novčanog tržišta.
Sadržaj donosimo u suradnji s UMFO-om.
