Dopune Zakona o tržištu električne energije skratit će vrijeme čekanja dozvola za građane koji na svoje krovove žele staviti male sunčane elektrane, obratila se danas saborskim zastupnicima zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal.

– Procedure za jednostavne građevine kao što su male integrirane sunčane elektrane do 30 kW kao i male kogeneracije izuzimamo iz redovnih procedura koje ponekad znaju trajati i vremenski dosta dugo i prolaziti otprilike sedamnaest koraka, tako da u taj segment uvodimo izuzeće za proceduru stjecanja suglasnosti  Ministarstva gospodarstva za postrojenja i za građane – rekla je Obradović Mazal te dodala kako dopune predviđaju i plaćanje priključka HEP-u te potpisivanje ugovora o otkupu električne energije sa HROT-om na 14 godina i o puštanju tako pribavljene energije u samu mrežu.

– Građanina koji na svojoj kući želi postaviti solarnu elektranu, dakle fotonaponski sustav,  to prosječno stoji oko 20 tisuća eura. Otprilike 18 tisuća eura stoji sama dobava i montaža, a dvije tisuće eura su troškovi priključka HEP-u. To je opis tipskog projekta za deset kilovata snage i to zahtijeva za naše građane u prosjeku 70 kvadrata na krovu i otprilike proizvodi 1150 kilovata sati godišnje struje – objasnila Obradović Mazal i dodala kako će sada građani u dva koraka dolaziti do suglasnosti. Prema ugovoru i novom tarifnom sustavu građani dobivaju poticaj od 2,63 kune po kilovatsatu, a ako se fotonaponskom sustavu još pridruži i toplinski kolektor za toplu vodu, poticaj je još i veći, odnosno iznosi 3,16 kuna po kilovatsatu.

– Po ovom modelu, uloženi novac građani vraćaju za pet do sedam godina – tvrdi Obradović Mazal, dok je rast povrata do 14 godina, koliko traje ugovor s HEP-om, a sam životni vijek prosječne instalacije 20 do 25 godina.

– Ovaj zakon treba podržati ne samo zbog energetike ili električne energije nego i zbog jedne dobre poruke da se konačno u ovoj zemlji pristupa jednoj zakonskoj deregulaciji, da će se neke stvari ubuduće lakše, brže, jednostavnije, jeftinije, riječju učinkovitije rješavati i to je sigurno bit ovog zakona – primijetio je IDS-ov Damir Kajin te dodao kako smatra da bi trebalo posebno stimulirati domaće proizvođače, a ne uvoznike. Prije je, tvrdi, za dobivanje potrebnih dozvola trebalo po dvije i više godina, a sada će se dozvole moći ishoditi u roku od 60 dana.

Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista podsjetio je kako već i "vrapci na krovu" znaju da je Hrvatska najveći uvoznik električne energije u Europi jer uvozimo čak trećinu električne energije, a u takvim situacijama "gori crvena lampica".

– U Hrvatskoj je najveći problem proizvodnja, a ne prijenos električne energije. Baviti se proizvodnjom struje iz alternativnih izvora poput vjetroelektrana najnerizičniji je aranžman i poslovni angažman zato što su poticajne mjere više nego dobre. Za jedan megavatsat proizvođač dobiva poticaj oko 100 eura, a cijena te iste struje na burzi iznosi 60 eura – rekao je Vukšić te dodao kako nije tajna da je u Hrvatskoj bivši član HEP-a dobio monopol na gradnju vjetroelektrana.

– Bio je blizu izvora ili točnije u sukobu interesa i krenuo u stvaranje prividnog biznisa, a sve se to događalo dok je radio u HEP-u kao jedan od ključnih ljudi. Je li mu bilo teško priključiti se na mrežu? Nije jer je bio privilegiran, znao je kako to napraviti, a kao moćnik HEP-a lako je sklapao sporazume s lokalnom samoupravom – nastavio je Vukšić ustvrdivši da sada taj nekadašnji šef HEP-a proizvodi gotovo trećinu struje dobivene iz vjetroelektrana, što je, smatra, posao stoljeća. Zato bi, dodaje, USKOK tu imao i te kako velik posao koji će, nada se, i obaviti.

Klub HDSSB-a podržat će ovaj zakon jer smatraju da je okrenut običnim građanima, no zamjeraju da HEP uvijek dobiva natječaje za isporuku električne energije iako je skuplji od ostalih tvrtki koje se javljaju.

TUŽNE VIJESTI

Preminuo je domaći glazbenik: 'Zauvijek je otišao naš dobri duh, bez tebe nikad više neće biti isto'

21

Ljubomir Radanović

Čovjek koji je Jugoslaviju bacio u trans: Hrvatska je genijalna, a jedna stvar vam je najjača u povijesti

3

NEDJELJOM U 2

Stanković najavio novu emisiju, gledatelji oduševljeni izborom teme: 'O tome rijetki pričaju'

posjetite Zagorje

Najpoznatije stablo u Hrvatskoj i poslastica, koja nadilazi granice gastro užitka

Tko bi rekao

Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura