Hrvatski Sabor danas raspravlja o zakonskom prijedlogu kojim bi se javnim bilježnicima omogućilo da postupaju u određenim izvanparničnim postupcima, a što se između ostalog odnosi i na sporazumne razvode braka. Usvoji li se ovaj prijedlog, bračni partneri koji se dogovore o sporazumnom raskidu braka neće morati više ići na sud, već će se to moći riješiti kod javnog bilježnika.
Javni bilježnici Zakonom o izvanparničnim postupcima dobili bi i mogućnost postupanja kod proglašenja nestale osobe umrlom, dokazivanja smrti, kao i pri uređenju međa. Nikola Mažar (HDZ) upitao je tijekom rasprave hoće li i dalje biti ''privilegiranih'' javnih bilježnika.
''Naravno da neće više biti privilegiranih, već smo mi to ranije pokrili. Ići će se na algoritam, ali će biti stanovitih problema s obzirom na pokrivenost sudovima. Sigurno je da više nikada neće biti sustavnog diskriminiranja bilo kojeg javnog bilježnika'', odgovorio je državni tajnik ministarstva pravosuđa Juro Martinović. Državnog tajnika Vesna Nađ (Socijaldemokrati) zapitala se i je li pravilan put rasterećenje sudova oduzimanjem ovlasti.
Ne radi se o outsourceanju, već o stajalištu prakse i teorije da ne moraju sve stvari završiti na sudu. A osobito one u kojima nema spornih stavki za stranke. Ovo su sudski postupci koji se nazivaju nesporni postupci. Ovakav zakon samo je nastavak devastacije pravosuđa koje provodi HDZ, poručila je Dalija Orešković (SsIP). ''On u suštini nije Zakon o izvanparničnom postupku, jer ga nisu pisali stručnjaci. Tko je pisao ovaj zakon? Vama je jedini cilj da na javne bilježnike prebacite ono što su trebali rješavati suci, zato što sudaca naprosto dovoljno nema'', poručila je. ''Naravno da vam moram reći da niste u pravu. U kreiranju su sudjelovali suci Vrhovnog suda, Županijskog, lokalnih građanskih sudova, kao i akademska zajednica. To odgovorno tvrdim'', odgovorio joj je državni tajnik.
Vesna Vučemilović mišljenja je kako će se ''lomiti koplja'' oko članka 52. ''Pazite što je to, meni se ovo ne čine kao sporazumni postupci, tanka je linija da bi mogli prijeći u konfliktne. Ovime biste mogli pojačati zagušenost sudova'', poručila je. ''Mogao bih reći da je vaša briga legitimna, ali ste krivo protumačili ono što je u zakonskom dokumentu. Brakorazvodni i zemljišnoknjižni se pokreću isključivo po sporazumu stranaka, kada nema nikakvog straha da oni nisu suglasni. Ako nisu, ići će u parnicu'', odgovorio je Martinović.
Peđa Grbin (SDP) pohvalio je intenciju novog Zakona kojeg je predložila Vlada, no smatra kako je potrebno razgovarati o detaljima. ''Koliko je važno donijeti Zakon o izvanparničnom postupku pokazuje i prva rečenica postojećeg zakona: ''Mi, Aleksandar I. po milosti božjoj i volji narodnoj, kralj Jugoslavije''. Zakon je stupio na snagu 1934. i u mnogome ne odgovara potrebama današnjice. Ove napore Vlade treba podržati, ali moramo razgovarati o pojedinostima. Ja nemam ništa protiv da se supružnicima koji žele rastaviti svoj brak olakša procedura, ali je li nužno prebaciti i niz drugih stvari?'', zapitao se. Sandra Benčić mišljenja je kako je ovo nastavak outsourceanja sudskih postupaka, kao i privatiziranje istih kroz javne bilježnike.
''Prvo se to radilo kroz ovrhe, sada se to radi kroz niz izvanparničnih postupaka koje će voditi javni bilježnici. Tko su oni i tko ih imenuje? Ministar pravosuđa. Nekoliko sam puta govorila o izboru javnih bilježnika u Kninu gdje se javilo četvero kandidata. Troje s iskustvom, troje s preporukom i ispitom, a četvrta bez ičega. Tko je dobio? Četvrta naravno, jer je članica HDZ-a.'', objasnila je.
>> VIDEO Zastupnica SDSS-a poderala u Saboru sliku 'Serbian family tree': Ona pripada u smeće!
razvest se, vrlo lako. razrušit, još lakše. stvarat, gradit, unapređivat, vrlo je teško!