Odbor za Ustav jednoglasno je odlučio Saboru predložiti da referendumsko pitanje protiv monetizacije autocesta pošalje Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti, a takvu odluku podržava i inicijativa Ne damo naše autoceste. Predsjednik Odbora Peđa Grbin dao je opširno obrazloženje zbog čega Odbor smatra da pitanje nije u skladu s Ustavom, ali i s preuzetim EU obvezama, zbog čega Ustavnom sudu sugerira i da se prije konačne odluke zatraži očitovanje Europskog suda, što bi, u slučaju da Ustavni sud to posluša, konačnu odluku moglo odgoditi za više od godinu dana.
Grbin je, između ostalog, ustvrdio da inicijativa ne predlaže samo zabranu davanja u koncesiju autocesta nego i apsolutnu zabranu koncesioniranja svih javnih cesta, ukupno 27.030 kilometara autocesta te državnih i županijskih cesta.
– Ovo je zabrana koncesioniranja na sva javne usluge, a prema Zakonu o javnoj nabavi pod javne usluge spadaju i usluge cestovnog prijevoza, telekomunikacijske usluge, oglašavanje, zbrinjavanje otpada, sanitarne usluge, hotelske i restauratorske usluge... – objasnio je Grbin te dodaje kako je riječ o uslugama koje su prijeko potrebne za nesmetano odvijanje cestovnog prometa. Referendumsko je pitanje, dodaje, dvojbeno i s aspekta slobode poduzetništva i tržišnog natjecanja, slobode kretanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana te procedure prekomjernog deficita. Zbog toga se, nastavlja Grbin, Hrvatska izlaže ozbiljnim sankcijama EU, koje uključuju i mogućnost uskrate novca iz europskih fondova namijenjenog za financiranje projekata izgradnje i unapređenja cestovne infrastrukture, poput Pelješkog mosta.
– Ne možemo od EU tražiti da sufinancira Pelješki most, a pri tome ne poštivati europske propise – dodao je Grbin, podsjetivši kako do 2017. godine na naplatu HAC-u dolazi 16 milijardi kreditnih obveza, koje HAC ne bi mogao platiti.
SDP-ov Ivo Jelušić problematizirao je način na koji je prikupljeno 498 tisuća potpisa ustvrdivši kako ta procedura nije ispunila demokratske kriterije. Kampanja za prikupljanje potpisa, dodaje on, govorila je kako bi zbog monetizacije država mogla izgubiti 80 milijardi kuna s kojima bi mogla izgraditi 40 tisuća škola i vrtića.
– Ako će država to izgubiti, ja sam prvi za ovaj referendum, ali to nije istina. To je manipulacija građanima – kaže Jelušić.
SDSS-ov Milorad Pupovac rekao je da se slaže s odlukom da se pitanje pošalje na ocjenu ustavnosti, ali je naglasio i da razumije inicijativu koja je s obzirom na sve loše primjere dosadašnjih privatizacija željela zaštititi Hrvatsku kao subjekta u tržišnoj utakmici te građane kao korisnike autocesta.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Dragan Zelić iz GONG-a, koji podupire ovaj zahtjev za referendum, zamjerio je Vladi što je donijela odluku o monetizaciji autocesta bez ikakvih konzultacija s javnošću. Drugim problemom smatra transparentnost cijelog postupka, a kao treći problem izdvaja koruptivne rizike procesa. Odbacio je objašnjenje Grbina kako referendumsko pitanje brani koncesioniranje svih javnih usluga na izgrađenim cestama te ustvrdio kako se ostale koncesije ne zabranjuju. Dodao je kako vjerojatno ne bi ni došlo zahtjeva za raspisivanje referenduma da je Vlada sve odradila transparentnije, a ne iza zatvorenih vrata. S njime se složio i vanjski član Odbora Nenad Zakošek koji je primijetio da Vlada nije dobro iskomunicirala cijelu priču te zaključio da bi "socijaldemokratske vlade trebale znati komunicirati s javnošću".
Iako su predstavnici referendumske inicijative željeli govoriti na odboru, Grbin, kao i u ranijim slučajevima, to nije dopustio jer oni nisu članovi Odbora. Nakon sjednice Mijat Stanić iz inicijative izrazio je zadovoljstvo što je Odbor odlučio konzultirati Ustavni sud.
– Mi tražimo ograničava davanja izgrađenih javnih cesta u koncesiju, a u 75. članku smo rekli što je dopušteno koncesionirati – a to su neizgrađene javne ceste, a dopušteno ih je onda i gospodarski iskorištavati nakon građenja, što znači da ne stoji činjenica na kojoj Odbor temelji cijelu svoju odluku. U odluci je cijeli niz političkih razloga koje nisu meritum svega ovoga, a nije istinita ni teza o manipulaciji naše inicijative gdje smo tvrdili da gubimo mogućnost zarade 80 milijardi kuna. Naš izračun se temelji na objavljenim parametrima iz ministarstva, oni nisu nikada napravili nikakav obračun i javnost ne zna koliko će netko zaraditi – kazao je Mijat Stanić zaključivši kako je Odbor zlonamjerno tumačio njihovu inicijativu. Pravni savjetnik inicijative Enes Ćerimagić rekao je da mu je žao što se nisu mogli obratiti Odboru kako bi objasnili što točno stoji u njihovu referendumskom pitanju.
– U Hrvatskoj postoje tri vrste koncesija, koncesije za javne usluge, za javne radove te koncesije za gospodarsko iskorištavanje općeg dobra. U kontekstu autocesta, to znači da se koncesijom za javne usluge autoceste izgrađene daju na upravljanje privatnom investitoru. Koncesijom za javne radove znači daje se investitoru da izgradi autocestu, da onda upravlja njome, a, kad povrati svoju investiciju, vraća je državi. Koncesija za gospodarsko iskorištavanje općeg dobra daje se za autoceste, ugibališta, sve gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na autocestama. Mi predlažemo samo da se zabrane koncesije za javne usluge, dakle, da se zabrani da država izgradi autocestu, a onda tu infrastrukturu da na upravljanje investitoru. U članku 75. Zakona o cestama, čiju izmjenu predlažemo, eksplicite stoji što se smatra koncesijama na autocestama, dakle smatra se koncesijama za javne radove te ostalim koncesijama. Tu ne treba vjerovati ni odboru ni inicijativi, Ustavni sud će donijeti svoje mišljenje o ovom pitanju – objasnio je Ćerimagić.
Jadna je država u kojoj Ivo Jelušić obnaša bilo kakvu dužnost.