Iako je koronavirus bacio američko gospodarstvo na koljena, najveće su tvrtke u Sjedinjenim Državama imale prilično dobru godinu, ali su istodobno otpuštale svoje radnike.
Prema velikom istraživanju koje je proveo Washington Post, od 45 od 50 najvrednijih poduzeća izlistanih na burzi između travnja i rujna 2020. zabilježilo je profit, ali većina velikih zapravo je otpuštala svoje radnike. Ukupan je profit tih najvećih tvrtki bio 303 milijarde dolara, a samo je od lipnja do danas osam milijuna Amerikanaca palo ispod crte siromaštva. Čak 240 milijardi tvrtke su isplatile svojim dioničarima ili su pak koristile za otkup dionica. Ove će brojke zasigurno naići na kritiku američke ljevice, ali neće ih štedjeti ni desnica koja više od druge strane zagovara kraj lockdowna kako bi se Amerikanci, koji nisu ovako dobro prošli u pandemiji, mogli vratiti na posao.
U iscrpnoj analizi Washington Posta analizirano je poslovanje 50 najvećih poduzeća u SAD-u, a tekst je objavljen prošlog tjedna. Kompanije su, s iznimkom pet poduzeća, zabilježile solidne profite, od kojih su zatim čak 79% njih isplatile svojim dioničarima ili su ga koristile za otkup dionica, što iznosi 240 milijardi dolara. I to bi bilo dovoljno da ih akademici kritiziraju zato što u vrijeme pandemije zarađuju velik novac, no izvješće usto pokazuje da je najmanje 27 tvrtki od tih 50 otpuštalo svoje radnike u tom periodu, ukupno njih čak 100 tisuća. Većinu su ih otpustile neprofitabilne tvrtke poput Walt Disneyja i Boeinga, ali čak 21 od tih 27 poduzeća koje su otpuštale radnike bilo je profitabilno. Dakle, dioničari tvrtki istodobno su zarađivali velik novac dok su te iste kompanije otpuštale svoje zaposlenike.
Nike, Walmart, Microsoft...
Washington Post, koji je poznat po svom lijevo-centrističkom usmjerenju, to je predstavio kao problem. Multinacionalni konglomerat Berkshire Hathaway, čiji je šef Warren Buffett, zabilježio je 56 milijardi dolara profita u prvih šest mjeseci pandemije, a istodobno je jedna od tvrtki u vlasništvu otpustila 13 tisuća radnika. Trgovački lanac Walmart, sveprisutan za prosječne Amerikance, svojim je dioničarima isplatio 10 milijardi dolara profita, a istodobno je smanjio broj svojih radnika za 1200. Comcast je otpustio 3500 zaposlenika, Microsoft 960, a Nike 700.
U istom razdoblju, 7,8 milijuna Amerikanaca palo je ispod granice siromaštva, što je najveći jednogodišnji skok po broju materijalno najugroženijih u posljednjih 60 godina. Stopa siromaštva skočila je između lipnja i studenog s 9,3 na 11,7 posto. Granica siromaštva na federalnoj razini za četveročlanu obitelj iznosi 26.200 dolara prihoda u godinu dana. Republikanska i Demokratska stranka u Kongresu pokušavaju dogovoriti novi krug pomoći siromašnima, posebno nezaposlenima čiji su prihodi od proljeća do srpnja bili vrlo visoki (u dvije trećine slučajeva viši nego kad su radili) zbog izdašne pomoći vlade, da bi kasnije pali.
Unatoč povećanju siromaštva među Amerikancima, najbogatije tvrtke od početka pojave koronavirusa pretpostavljale su da će dobro poslovati i u novim uvjetima.
– Ovo su vremena kada će snažni postati još snažniji – rekao je šef Nikea John Donahoe.
I portal Axios izvijestio je o razlikama između potrošača i šefova kompanija u tomu gledaju na trenutačnu ekonomsku situaciju: zanimljivo, u trećem kvartalu 2020. (od srpnja do rujna) predsjednici uprava imali su 48 posto veće povjerenje u tržište nego na početku 2019., dok su potrošači imali 16 posto niže.
Tvrtke, istaknuo je Washington Post, koje su otpuštale radnike često su govorile da otpuštanja nisu povezana s pandemijom, a neke su rekle da su zaposlile više radnike, nego su ih otpustili. Spomenuti Walmart tvrdi da je svim zaposlenicima ponudio drugo radno mjesto u kompaniji.
S druge strane, među najvećim tvrtkama, bez obzira na to jesu li otpuštale ili nisu, najviše su u pandemiji prosperirali tehnološki giganti: Nvidia je povećao prihode 46 posto u prvih devet mjeseci 2020., Amazon 35, Netflix 25, a Facebook 17 posto. I dok je 50 najvećih kompanija imalo prosječno 2% veće prihode u prvih devet mjeseci 2020., oni su se smanjili 12 posto za mala poduzeća istom razdoblju. Apple je od travnja do rujna iskoristio čak 41 milijardu dolara za isplatu dividenda i otkup dionica.
Trajno je zatvoreno oko 100 tisuća malih biznisa. Većina Amerikanaca koji su dobili otkaz radilo je u malim, a ne velikim poduzećima. No, velika poduzeća otpuštala su prosječno veći udio svojih zaposlenika, 9 posto njih, nasuprot 7 posto među malim tvrtkama.
Je li Friedman bio u pravu?
– Jednom kad uništimo konkurenciju, uvijek ju je teško obnoviti. To je za male tvrtke događaj poput izumiranja – prenosi Washington Post riječi lijevog ekonomista Matta Stollera. I dok se svaki šesti restoran u SAD-u zatvorio trajno, veliki su lanci poput McDonald’sa preživjeli zbog drive-through ponude te naručivanja hrane putem aplikacija.
Ovo istodobno prosperiranje i otpuštanje svojih radnika u velikoj mjeri ukazuje na još jednu, mnogo dublju posljedicu zbog koje će liberalni ekonomisti reći: “Da, bili smo u pravu.” Prošle godine je, naime, u sklopu lobističke skupine Business Roundtable najvećih američkih poduzeća izdano priopćenje o općenitoj svrsi kompanija. Prvi su put najveće tvrtke, među njima i Walmart, Amazon te Apple, rekle da je svrha poduzeća da služe ne samo dioničarima već svim dionicima: moraju ulagati u radnike, brinuti se o dobavljačima i okolišu. Taj se stav smatrao suprotan onome ekonomista i nobelovca Miltona Friedmana, koji je prije točno 50 godina objavio znameniti esej u New York Timesu u kojem je ustvrdio da je “jedina društvena odgovornost poduzeća povećati svoj profit”.
I dok su ove godine na obljetnicu tog eseja, ekonomisti ocjenjivali nasljeđe Friedmanovih stavova, neki će promatrači reći da je on zasigurno bio u pravu jer, što god tvrtke rekle da će napraviti, najčešće im je i do danas jedina svrha ostala održavanje profita. Liberal Friedman bio bi zadovoljan, ali tvrtke će mnogi prozvati za licemjerje.
Šef tehnološke kompanije Salesforce Marc Benioff, i jedan od najvećih zagovornika društvene odgovornosti kompanija, na početku pandemije dao je “90-dnevni zavjet”: obećao je u ožujku da u ovoj krizi sljedećih 90 dana iz svoje tvrtke neće otpustiti nikog. U prvih šest mjeseci pandemije kompanija je zabilježila profit od 2,7 milijarde dolara. Pet mjeseci nakon početka pandemije, i dva mjeseca nakon što je završio zavjet šefa kompanije, tvrtka je otpustila tisuću ljudi
Da, i? Tvrtke moraju optimizirati proizvodnju, bdp je ove godine pao, agregatna potraznja je manja i logicno je da ce nezaposlenost rasti, ista razina proizvodnje (nebitno radi li se o robama ili uslugama) je besmislena ako je potraznja manja - moze li se s manjom razinom proizvodnje također ostvariti dobit? Naravno da moze - ako je ostvarena dobit ili ima dovoljne kolicine zadrzane dobiti zasto se ne bi isplatila dividenda? Zato sto marksistima smeta, argumentacija na razini sedmog razreda... ekonomski problemi ove godine su nastali zbog odluka vlada (ne ulazim u to jesu li iste bile opravdane ili neopravdane jer u sustini nije bitno za ekonomiju, zatvoren kafic je zatvoren kafic), a krivnju bi iz nekog razloga trebali snositi dionicari? Ps, za neuke marksiste treba napomenuti da najveci igraci na trzistu kapitala sto se tice kolicine novca nisu pojedinci vec fondovi, mirovinski fondovi i drugi fondovi u koje novac ulazu obicni ljudi...