Četrdeset pet milijuna Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje. Ti ljudi žive u nadi da se neće razboljeti, da će im život proteći bez potrebe za liječnicima i bolnicama. No, bolest ne bira prema platežnoj moći pacijenta, a nisu joj poznate ni cijene skupih polica zdravstvenog osiguranja koje nude deseci osiguravajućih tvrtki, pa je rizik u koji se upuštaju milijuni Amerikanaca postao sociološki, politički i ljudski problem podjednako demokratske i republikanske vlasti.
Političari i vlade izmjenjuju se u Bijeloj kući, uoči izbora obećavaju reformu zdravstva, ali velik problem zdravstvenog osiguranja Amerikanaca još nije ni blizu rješenja. Medicina u najbogatijoj zemlji na svijetu omogućuje da se živi dulje, da se brže izliječe opasne bolesti, ali pitanje je jesu li pravi gospodari života nacije osiguravajuće tvrtke koje ostvaruju golem profit, liječnici i njihovo znanje ili, pak, politika koja nije u stanju pronaći pravedniji i jednostavniji sustav zdravstvenog osiguranja.
Pravo na prvu pomoć
Što se događa kad se netko od 45 milijuna
neosiguranih Amerikanaca razboli? Prema zakonu svaki građanin u hitnim slučajevima
ima pravo na pružanje prve pomoći u bolnici, no problem nastaje kad pacijent
mora nastaviti liječenje ili mu je potreban kirurški zahvat te duga postoperativna
njega, a nema osiguranje koje bi pokrilo skupe troškove.
Više od 35 posto takvih slučajeva rješava se novcem iz fondova u koje uplaćuju milijuni onih građana koji uredno podmiruju mjesečnu naknadu za osiguranje ili pak račune preuzme neka od humanitarnih zaklada ili vladinih agencija. Upravo to prelijevanje novca glavni je razlog skupoće osiguranja koje stoga postaje nedostižno i za one s redovitim, ali manjim primanjima. Naravno, takvih problema nemaju bogati kojih je u cijeloj američkoj populaciji 20-ak posto.
Obiteljske tragedije
"Cijene zdravstvenih polica dižu se brže nego radna satnica i ljudima je teško nakon izdvajanja za stanovanje i hranu davati i za zdravstvo. Srednja američka klasa u velikoj je opasnosti; mnogi ne odlaze preventivno k liječniku bojeći se da ne otkriju bolest jer nemaju novac za liječenje", tvrdi Drew Altman iz Kaiser Family Zaklade koja pomaže neosiguranim građanima. "
Kad im zatreba liječenje, događaju se obiteljske tragedije, bankrot, čak i samoubojstva", potvrđuje Uwe Reinhardt, profesor ekonomije na Sveučilištu Princeton. Premija za osiguranja porasla je od 2000. godine čak 57 posto pa u prosjeku američka obitelj uplaćuje više od deset tisuća dolara godišnje, što ne pokriva svu zdravstvenu zaštitu, a posebno ne zubarske usluge. Za relativno kvalitetnu zaštitu pojedinac treba uplatiti najmanje 400 dolara mjesečno, a obitelj 1300 dolara.
Srednjoškolski nastavnik Cindy Herchenroder zarađuje godišnje 65.000 dolara. Uplaćuje za obiteljsko osiguranje 3000 dolara, a ostatak podmiruje njegova škola. Boluje od reumatičnog artritisa, a njegov 11-godišnji sin ima astmu i dijabetes. Svaka tri mjeseca izdvaja tisuću dolara za inzulin, a mjesečno obitelj potroši 280 dolara za lijekove. "Kupovali smo lijekove na kreditnu karticu, ali to nije moglo potrajati. Imamo osiguranje, ali ono ne pokriva sve naše potrebe. To utječe na kvalitetu našeg života: ne putujemo, ne jedemo u restoranima, kupio sam staru karoseriju i ugradio motor jer ne mogu sebi priuštiti novi automobil", žali se Cindy.
Mario Croner, samostalni broker iz New Yorka koji radi za brojne zdravstveno-osiguravajuće tvrtke, a velik broj klijenata dolazi mu iz hrvatske zajednice, potvrdio nam je slučaj u kojem su pacijenti morali prodati vlastitu kuću da bi platili 300.000 dolara za troškove dugogodišnjeg liječenja. Besplatno osiguranje u državi New York imaju obitelji u kojima bračni parovi ne zarađuju više od 28.000 dolara na godinu.
Često me nazivaju hrvatski iseljenici kojima na nekoliko mjeseci u posjet dolazi rodbina iz Hrvatske pa se boje da će, u slučaju nesreće ili bolesti, morati platiti njihovo liječenje. Sve upozoravam kaže on da u Hrvatskoj kupe privremenu osiguravajuću karticu kojom se mogu koristiti tijekom boravka u Americi. To je spasilo mnoge obitelji od neugodnih situacija i troškova.
Hrvatska i SAD
Mario Croner tvrdi da su američki
i hrvatski zdravstveni sustav ekstremni: "U Americi sve morate platiti, zdravlje
je skupo, ali su usluge kvalitetne, a i ponuda dobrih liječnika je velika.
Imate pravo na drugo mišljenje, nijedan liječnik nije nedodirljiv, pacijent
je iznad svega. U Hrvatskoj je zdravstvo besplatno, nitko se ne usudi pitati
za mišljenje drugog liječnika, liječnici su mali bogovi. Oba su sustava neodrživa."Prema
zakonu, svaki gra?anin u hitnim slu?ajevima ima pravo na prvu pomo? u bolnici,
no problem nastaje kad pacijent mora nastaviti liječenje
Kredit za plaćanje bolničkog liječenja
Gary Cox, 58-godišnji Newyorčanin koji je imao zdravstveno osiguranje, umro je lani nakon pet mjeseci bolničkog liječenja. Supruga Crystal, koja radi kao čistačica u osnovnoj školi i zarađuje samo 12 tisuća dolara na godinu, dobila je nakon suprugove smrti račun iz bolnice: trebala je platiti 20.000 dolara za pružene usluge pokojniku koje ne pokriva zdravstveno osiguranje. Uzela je kredit, prekinula plaćanje svog osiguranja, odgađala posjete liječniku i kupnju propisanih lijekova da bi mogla otplaćivati kredit. Takvih priča u Americi ima na tisuće i pokazuju tamnu stranu modernog društva u kojem je profit postao važniji od ljudskog života.
