Nijedan događaj u Haaškom sudu nije izazvao takvo zanimanje u Bosni i Hercegovini kao što je to slučaj s današnjim izricanjem presude ratnom vođi bh. Srba i bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
Čak se i dnevni događaji u Sarajevu ravnaju po terminu izricanja presude. Ipak, primjetno je da mnogo veći interes za presudu Karadžiću vlada u Federaciji nego u Republici Srpskoj.
Priznaje ratne zločine
Političari i mediji u RS-u, koji manje-više otvoreno brane Karadžića, već danima pripremaju svoju javnost na “loše vijesti iz Haaga”, što bi značilo dugogodišnju ili doživotnu kaznu zatvora za njihova ratnog lidera. Sam Karadžić u intervjuu koji je dao Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) specijaliziranoj za praćenje procesa vezanih za ratne zločine kaže “da ne postoji razuman sud koji bi ga osudio”. Nije zanijekao da su u Srebrenici počinjeni ratni zločini, no ustvrdio je kako su oni preuveličani jer je tamo, navodno, ubijeno “nekoliko stotina ljudi s povezima”. Ubojstva su, kako tvrdi, počinili pojedinci koji su sve to sakrili od nadređenih pa tako i od njega.
– Oni koji su to učinili prije svega su neprijatelji Srba, a zatim neprijatelji tih obitelji, a onda i muslimanske zajednice – kazao je Karadžić predloživši da se rasprava o tome što se zbivalo u Srebrenici odgodi za neko kasnije vrijeme i da se provede kroz “kompetentnu srpsko-muslimansku komisiju”.
Bošnjačka javnost, a posebno obitelji žrtava, svaku kaznu osim doživotnog zatvora za Karadžića smatrat će golemom nepravdom. No, čini se da je mnogima čak važnije da Karadžić bude osuđen za genocid od toga na koliko će godina biti osuđen.
Genocid je sudski već dokazan u Srebrenici, a presuda Karadžiću prilika je da se ratni zločin u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku također okarakterizira kao genocid.
Jasmin Odobašić iz Instituta za nestale osobe u BiH kaže da bi međunarodna zajednica mogla nametnuti “kukavičje jaje” pa da u presudi ostane samo činjenica da se genocid dogodio u Srebrenici, ne i u drugim mjestima. Toga se pribojavaju i predstavnici stradalničkih udruga koji su otputovali u Haag da bi u sudnici pratili izricanje presude.
Ostaje još samo Mladić
Iako se Karadžića tereti i za ratne zločine nad Hrvatima, interes za presudu znatno je manji na većinski hrvatskim prostorima. Vjerojatno zato što većina protjeranih i rođaka ubijenih Hrvata s prostora današnjeg RS-a odavno ne žive u BiH. Najveći broj njih danas je u Hrvatskoj ili u zapadnoeuropskim zemljama i oni će sigurno pratiti izricanje presude.
Katolički biskupi iz BiH upozorili su nedavno da je RS nastao na “užasnim zločinima” koji uključuju progon više od 140 tisuća katolika s područja današnjeg RS-a.
Što se tiče političkih posljedica presude Radovanu Karadžiću, o njima je još uvijek rano govoriti. Izvjesno je tek da će presuda, kakva god bila, pojačati međunacionalne tenzije u zemlji. Kad je riječ o posljedicama za Republiku Srpsku, njih je teško očekivati čak i kad bi Karadžić bio osuđen za genocid u svih osam općina za koje ga tužiteljstvo tereti.
U svakom slučaju, presuda Karadžiću, uz očekivanu Mladiću, stavit će točku na međunarodno procesuiranje ratnih zločina u BiH. U četverogodišnjem ratu život je izgubilo gotovo 105.000 ljudi. Još se traga za posmrtnim ostacima oko 7000 ljudi. Osim gubitka života rat u BiH rezultirao je i masovnim raseljavanjem stanovništva. Procjenjuje se da je barem 2 milijuna ljudi moralo napustiti svoje domove, a to je polovica prijeratne populacije BiH.
>>Karadžić uoči izricanja presude: Nisam kriv, djelovao sam kao što bi svaki predsjednik
>>'Presuda protiv Karadžića će biti jedna od najvažnijih u povijesti ICTY-a'
Ta presuda odrazit če se i na "naš" SDP.