Granično pitanje sa Slovenijom opterećuje odnose dviju država gotovo od samog razlaza s bivšom državom, a prije Andreja Plenkovića pokušavali su ga riješiti gotovo svi hrvatski premijeri.
Pritisci i ucjene
Kao jedan od najznačajnijih pokušaja u javnosti je percipiran potpisani sporazum Račan – Drnovšek iz 2001., koji je Hrvatski sabor odbio ratificirati, što je prouzročilo brojne incidente u Savudrijskoj vali, u kojoj je slovenska policija hrvatske ribare tjerala s područja koje bi joj pripalo po tom sporazumu. Dvije su zemlje, odnosno tadašnji premijeri Ivo Sanader i Janez Janša, tek u lipnju 2005. potpisali da će se suzdržavati od provokacija, a istoga je dana utemeljena zajednička komisija koja je trebala pripremiti temelje za graničnu arbitražu. Dvije godine kasnije dvojica su se premijera načelno dogovorila da će spor riješiti pred nekim međunarodnim sudom, a od tada je uslijedio period rasprave o sudu kojem bi se dvije zemlje trebale obratiti. Slovenija je cijelo to vrijeme obilato koristila činjenicu da je Hrvatska u postupku pristupanja Europskoj uniji, a s obzirom na to da je to konsenzualno bilo prihvaćeno kao ultimativni cilj vanjske politike, šefovi hrvatskih vlada nerijetko su bili prisiljeni djelovati pod pritiskom i ucjenama.
Slovenija je Hrvatskoj sporadično blokirala otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja tvrdeći pritom da svesrdno podržava ulazak Hrvatske u EU, ali da Hrvatska u pristupnim dokumentima prejudicira državnu granicu koja još nije utvrđena. Slovenska prijetnja vetom 2008. rezultirala je zaključkom ministara vanjskih poslova EU kojim je odbijen prijedlog da se pregovori zaključe godinu kasnije. Nakon odlaska Ive Sanadera s čela Vlade, njegova nasljednica Jadranka Kosor u studenome 2009. potpisala je sporazum koji je predvidio osnivanje Međunarodne arbitražne komisije koja je trebala utvrditi granicu na moru i kopnu. Hrvatska je u EU ušla 2013., a dvije godine kasnije, na samom kraju mandata Zorana Milanovića, hrvatske su obavještajne službe slovenske sudionike u arbitraži uhvatile s “prstima u pekmezu” – njihova zastupnica i arbitar snimljeni su kako razgovaraju o lobiranju među ostalim arbitrima da presude u korist Slovenije.
Hrvatska je odmah zaključila da je postupak time duboko i nepovratno kompromitiran, a Sabor je obvezao Vladu da pokrene postupak izlaska iz arbitražnog sporazuma, što je odmah i učinjeno. Unatoč hrvatskom povlačenju iz postupka, Arbitražni sud nastavio je s radom, a u lipnju ove godine donio je i konačnu odluku po kojoj su Sloveniji pripale tri četvrtine Savudrijske vale, no glavni cilj na moru – teritorijalnu spojnicu s otvorenim morem, Slovenci nisu uspjeli dobiti – dobili su tek koridor u kojem mogu računati na neometan promet i polaganje kabela. Bivši premijer Ivo Sanader jučer je kratko prokomentirao da je dobro što je premijer Plenković pozvao sve čelnike parlamentarnih stranaka na sastanak te da je siguran kako će zajedno naći pravo rješenje.
Trebao doći sa stavom
– Pogotovo stoga što je Slovenija pretjerala u svakom pogledu; najprije je svojim postupcima diskvalificirala arbitražu, a sada tobožnje rezultate te nepostojeće, diskvalificirane arbitraže pod svaku cijenu želi implementirati – rekao nam je Sanader. Bivša premijerka Jadranka Kosor, koja je naslijedila Sanadera u Vladi i HDZ-u kada je podnio ostavku tvrdeći da to čini zbog slovenske blokade hrvatskog ulaska u EU, smatra da je premijer Plenković šefove parlamentarnih stranaka trebao sazvati istog trenutka kada je donesena arbitražna presuda.
– Već tada moralo se početi tražiti rješenje jer je bilo jasno da će Slovenija inzistirati na implementaciji arbitražne presude. Također, trebalo je angažirati sve koji su mogli uvjeriti Europsku uniju zašto je arbitražna presuda neprihvatljiva Hrvatskoj jer se taj aspekt sada potpuno izgubio – smatra bivša premijerka Kosor. Također, ona drži da je premijer Plenković na sastanak s oporbenim strankama trebao doći s jasno profiliranim stavom u kojem će se smjeru pregovarati sa Slovenijom jer ona nije sigurna da je šefovima stranaka jasno naznačio pregovarački put.
– Ako je arbitražni postupak Hrvatskoj neprihvatljiv, ako smo iz njega izašli, ako je za nas arbitražna presuda nepostojeća, onda se rješenje ne može tražiti na tragu te presude jer time demantiramo sami sebe. Zato je potrebno jasno reći što je temelj za pregovore, ako je to zaista arbitražna presuda, onda i to treba jasno reći – smatra bivša premijerka. Ona osjeća svojevrsnu satisfakciju jer sada je ipak i Vladi očito prihvatljiva arbitražna presuda, što znači da ona nije ni u čemu pogriješila kada je s Pahorom postigla dogovor o slovenskoj deblokadi hrvatskih pregovora s EU.
što se jaca kosor ima javljati?!? zbog njezine veleizdajničke odluke o pristupanju arbitraži smo i došli u ovu usranu sitauciju!!!