U 2008. godinu ušli smo na valu potpore hrvatskih birača – s najviše
glasova na parlamentarnim izborima, mandatom za sastavljanje Vlade i
potvrdom Hrvatskog sabora za novu koalicijsku vladu. Glavna zadaća nove
vlade bila je obrana standarda građana. Nakon višegodišnjih pregovora
postigli smo suglasje o Zakonu o minimalnoj plaći. Podigli smo
neoporezivi dio dohotka sa 1600 na 1800 kuna. Uspjeli smo cijelu 2008.
održati istu cijenu plina, a cijena električne energije nije bila
povišena do ljeta. Od tada subvencioniramo cijenu struje za više od 50
posto kućanstava. Isplaćujemo uredno dug umirovljenicima, u prosincu je
ta rata iznosila 950 milijuna kuna, a isplatili smo božićnicu i
zaposlenicima i umirovljenicima.
Otvoreno smo gospodarstvo, izloženo globalnim procesima. Sporiji rast
globalnog gospodarstva, financijske nestabilnosti u SAD-u, kao i
nestabilnosti u energetskom sektoru i rastuće cijene hrane i
poljoprivrednih proizvoda utjecali su i na Hrvatsku. Vlada ima visoku
razinu socijalne osjetljivosti prema skupinama kojima je određeni oblik
socijalne zaštite najpotrebniji. U trenutku kada svijet potresa velika
financijska kriza, a vodeće zemlje svijeta bore se da se sačuva
financijski sustav, Vlada čini sve da se u Hrvatskoj održi stabilnost u
financijskom i ekonomskom smislu. U tom kontekstu energetska neovisnost
postala je naš trajni prioritet.
Glavni su ciljevi nove energetske strategije sigurnost opskrbe
energijom, konkurentnost sustava te održivost energetskog razvoja.
Sukladno tim načelima, odlučili smo se za izdvajanje plinskog biznisa.
Nabava i distribucija plina ostaje u državnom vlasništvu. Raznovrsnim
mjerama poljoprivredne politike osigurat ćemo stabilnu ponudu hrane,
zaštititi potrošače, ojačati konkurentnost domaćih proizvoda i
zaštititi dohodak poljoprivrednih proizvođača.
Brodogradnja je jedno od ključnih pitanja koje je obilježilo godinu. Na
dan potvrđivanja ove vlade u Saboru, 12. siječnja, više od 1500
vjerovnika glasovalo je za novi stečajni plan Viktora Lenca okončavši
petogodišnju agoniju brodogradilišta s više od tisuću zaposlenih
radnika. Privatizacija je, međutim, jedini pravi način restrukturiranja
brodogradilišta. Dovoljno govori činjenica da smo za novac koji smo
potrošili za brodogradnju od 2000. godine mogli izgraditi 680 novih
škola ili 350 kilometara autoceste. Takvo je stanje neodrživo, nužno su
pokrenuti procesi preustroja i privatizacije, sa željom očuvanja što
više kapaciteta, na novim osnovama.
Nastavljeni su infrastrukturni projekti: u punoj dužini od 146,5
kilometara puštena je u promet autocesta Rijeka – Zagreb, započeta
1970. Nakon sedamnaest godina ponovno prometuju vlakovi na relaciji
Vinkovci – Osijek, a započeta je i obnova magistralne pruge na dionici
Vinkovci – Tovarnik – državna granica. Novootvorenom dionicom
autoceste, Šestanovac – Ravča, 40 smo kilometara bliže cilju –
povezivanju jadranske i kontinentalne Hrvatske. Time ćemo otvoriti nove
perspektive za razvoj turizma, gospodarskih zona i zapošljavanja na
jugu Hrvatske.
Jedan od apsolutnih prioriteta pregovora s Europskom unijom svakako je
reforma pravosuđa, temeljna ljudska prava te borba protiv korupcije i
organiziranog kriminala. Odlučni, još odlučnije i koncentriranije,
nastaviti borbu protiv svih oblika kriminaliteta, proveli smo kadrovske
promjene u Vladi i sigurnosnim službama.
Foto: Davor Višnjić
Kraj godine obilježilo je donošenje Zakona o ograničenoj uporabi
duhanskih proizvoda. U RH godišnje od posljedica pušenja umire 13.000
ljudi, a 23 dijagnoze koje su vezane uz pušenje nose oko 2,8 milijardi
kuna troškova zdravstvenom sustavu. Većina zemalja EU prihvatila je
zabranu pušenja na javnim mjestima, a zabrana u radnim prostorijama
postoji više od desetljeća u svim zemljama EU.
Pri kraju ovog mog prisjećanja na događaje koji su obilježili godinu na
odlasku u mislima smo s dragim ljudima koji više nisu s nama.
Promišljanje ću završiti zahvalom svim hrvatskim športašima,
znanstvenicima, sudionicima različitih međunarodnih natjecanja,
informatičarima, uglednicima – svima koji su Hrvatsku predstavljali
diljem Europe i svijeta. Iznimno uspješni bili su naši plivači u
Rijeci, a odličnom organizacijom Europskog prvenstva u malim bazenima
pokazali smo spremnost za organizaciju međunarodnih natjecanja. S
nestrpljenjem očekujemo Svjetsko prvenstvo u rukometnim dvoranama koje
su, uglavnom, građene primjenom javno-privatnog partnerstva.
Kraj godine zasjenila je slovenska odluka o blokadi naših pregovora s
Europskom unijom. Iako je riječ o potezu bez presedana u povijesti
pregovora, ohrabren potporom 26 zemalja članica i Europske komisije,
uvjeren sam da će Hrvatska završiti pregovore do kraja sljedeće godine.
Članstvo u EU nećemo kupovati teritorijem. Spremni smo na otvoreni
dijalog sa susjednom zemljom i na zajednički rad u izgradnji nove
Europe.
Hrvatska je postala nestalna članica Vijeća sigurnosti. Međunarodni
položaj i ugled RH nikad nije bio jači. Pozivanjem u članstvo NATO-a RH
je ocijenjena kao stabilna zemlja moderne demokracije koja je spremna
suočiti se s novim izazovima u svjetskoj i europskoj politici.
Očekujemo da će Hrvatska 60. obljetnicu Sjevernoatlantskog saveza, u
travnju 2009., obilježiti kao punopravna članica. Posjet američkog
predsjednika Busha potvrda je razvijenih, prijateljskih i partnerskih
odnosa Hrvatske i SAD-a.
Dokaz je to i naše važne uloge na globalnoj sceni i pozicije
nezaobilaznog čimbenika u ovom dijelu Europe. I drugim je zemljama
regije upućena poruka da vjerodostojan pristup reformama donosi
rezultate. Na polovici dvogodišnjeg mandata u Vijeću sigurnosti,
Hrvatska je početkom prosinca preuzela i ulogu predsjedateljice. U toj
smo se ulozi odlično snašli, pronoseći hrvatske interese i pridonoseći
rješavanju svjetskih kriza.
U New Yorku sam predsjedao sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a,
najvažnijeg tijela Ujedinjenih naroda – svojevrsnom svjetskom vladom.
Riječ je o jednom od važnijih događaja za Hrvatsku i velikom plusu
našoj vanjskoj politici. Iznimna je to čast, ali i velika odgovornost,
osobito uza sve komplimente koje je RH dobila za dosadašnji angažman u
VS-u. Važnom sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a predsjedao je predsjednik
Republike Hrvatske.
Vlada je, uz posvemašnje vanjskopolitičko zalaganje, radila i kod kuće.
Tijekom jedanaest mjeseci održali smo šezdesetak sjednica i u saborsku
proceduru uputili više od 120 zakonskih prijedloga. To nas dovodi
nadomak sljedećem cilju – Europskoj uniji. Odlučni smo završiti
pristupne pregovore 2009. godine te ubrzo nakon toga postati članicom
Unije. Postavši aktivnim sudionikom međunarodnih procesa, suočavamo se
s izazovima i mogućnostima koje pruža globalizacija.