energetska ovisnost

Sankcije Rusiji? Ma kakvi! EU je izabrao novac

Vladimir Putin
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
1/3
04.04.2014.
u 10:08

Bivše komunističke države najžešći protivnici mjera

“Ne možete odalamiti šakom, a da i vas ne boli”. “Važno je koliko boli možete podnijeti”. Tako su – u sadomazohističkoj maniri – britanski premijer David Cameron i francuski predsjednik Francois Hollande saželi posljedice ekonomskih sankcija prema Rusiji.

Retorika Francuske i Britanije hrabra je: zima je bila blaga pa su rezervoari plina po Europi još relativno puni. S druge strane, istočna Europa dobro se sjeća “velike smrzavice” iz 2006., kad su u Rusiji zatvoreni ventili u plinovodima prema Europi. Očito, njihov bi prag boli morao biti puno viši nego kod Francuza ili Britanaca.

Ekonomske sankcije Rusiji – korak koji bi iz simboličnog prešao u realan sukob s realnim posljedicama – podijelile su Europu.

Politička podrška sankcijama obrnuto je proporcionalna ekonomskoj ovisnosti o Rusiji, u prvom redu energetskoj. Mađarski premijer Viktor Orban jasno je rekao da se ne želi upuštati u pogoršanje odnosa s Moskvom. Rusija pokriva oko 80 posto potreba Mađarske za prirodnim plinom i najveći je trgovački partner Mađarske izvan EU. No, Orban nije usamljen: i na summitu europskih čelnika moglo se čuti da bivše komunističke države nisu sklone sankcijama, barem dok ne postoji alternativa, a nje zasad nema. Dovoz platforme za ukapljeni plin nazvane Neovisnost u litavsku luku Klaipeda tek je početak odvajanja Europe od energetske ovisnosti o Rusiji.

Poziv SAD-u da dopusti izvoz ukapljenog plina u EU, očito, nije dovoljan. Stoga se Rusiji i ne žuri pronaći novo tržište. Ekonomskim se sankcijama suprotstavila i Grčka. Pad broja ruskih turista za 30 posto, ali i gubitak tržišta za konzervirane breskve, što čini 15 posto izvoza te države, nisu opcija. S druge strane, nejasno je što se želi postići sankcijama. Je li cilj vratiti Krim pod okrilje Ukrajine ili je anšlus gotova stvar? Nejasni ciljevi i ekonomska šteta drže na distanciji i Njemačku: njemačko-ruska trgovinska razmjena u 2013. dosegnula je vrijednost od 76 milijardi eura, oko 6000 njemačkih tvrtki posluje u Rusiji, ukupan opseg njihovih investicija iznosi 20 milijardi eura i oko 300.000 radnih mjesta u Njemačkoj ovisi o ekonomskim odnosima s Rusijom. Novac je ipak važniji od principa.  

>> Hoće li sankcije otjerati bogate Ruse?

>> Kerry i Lavrov četiri sata pregovarali o Krimu

Komentara 24

PL
@ploto@
12:00 04.04.2014.

EU potpuno kontroliraju bankarski lihvari.Kao i SAD uostalom.

RA
raspad
11:01 04.04.2014.

Sve je to kuhinja Amerika. EU je vazal Amerike. Amerikanci bi se radovali novom ratu u Europi koji bi za njih vodile kolonije poput Njemacke, Italije, Hrvatske.

Avatar fircik
fircik
10:38 04.04.2014.

Ništa od akcije protiv Rusije! A u nekim zemljama tuga...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije