Ekonomski analitičari natječu se u katastrofičnim prognozama stanja u Hrvatskoj 2013., no je li budućnost uistinu tako crna?
Prednost – ulazak u EU
Hrvatska bi iduće godine trebala postati članica EU, dobre su šanse da kriza u eurozoni – najvećem trgovinskom partneru – bude ugašena, a zahvaljujući fiskalnoj konsolidaciji ministra Slavka Linića državne financije u sljedećoj godini bit će uređene, a daljnjim smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje porezno opterećenje na privatni sektor bit će ublaženo. To će rezultirati povećanjem aktivnosti i investicija domaćih kompanija, a potez će dobro prihvatiti međunarodne institucije koje će zadržati hrvatski kreditni rejting na investicijskoj razini. Ta činjenica u kombinaciji s pristupanjem Uniji rezultirat će znatnim smanjenjem kamatnih stopa i cijene kapitala za poduzetnike i građane i za državu. U takvim okolnostima potrošnja će rasti, ali i optimizam na Zagrebačkoj burzi.
>>MMF stigao, ministar Linić odlučan: Sve čistimo!
Donedavno zamrla, iznenada će oživjeti, a nakon prodaje jedne od domaćih kompanija (Zvijezda, Petrokemija...), dobiveni novac mogao bi iznova aktivirati putanju rasta dionica. Nakon ulaska u EU, na domaćoj burzi pojavit će se i strani institucionalni ulagači, a domaće kompanije nakon dugo vremena opet će moći kapital potreban za razvoj prikupiti na IPO-ima. Najpropulzivnija grana gospodarstva ipak će i dalje biti turizam, a najbolja sezona u povijesti bit će pogonjena besplatnom globalnom reklamnom kampanjom u formi pridruživanja EU. Takav “ružičasti” scenarij neosporno je moguć, a hoće li se i u kojoj mjeri ostvariti, ovisi prije svega o tome hoće li Hrvati iskoristiti prilike koje im se pružaju. Apsolutni je optimist vezano uz to ekonomist Ante Babić, koji tvrdi da efekti pridruživanja Hrvatske EU mogu donijeti između 2 i 3 posto BDP-a.
– Kad se kod nas govori o Uniji, govori se isključivo o konkurenciji, no malo se govori o benefitima. Evo jedan banalan. Svaka hrvatska tvrtka koja izvozi u EU sada po pošiljci gubi dva dana na graničnim prijelazima. Toga nakon 1. srpnja neće više biti. A da ne spominjem to kako ćemo međunarodnim kompanijama postati centar za poslovanje u državama bivše Jugoslavije. Kako BiH, Srbija i ostali u EU neće ući još barem 10 godina, uvjeren sam kako se regionalni centri za regiju sele u prvu sljedeću državu koja je dio Unije, a to je Hrvatska – prognozira Babić.
>>Za mirovinu ima uvjete čak 40 tisuća službenika
Življe tržište nekretnina
Iako svi govore da Hrvatska ima golem potencijal i u turizmu i u poljoprivredi, prvi sektor bilježi rekordnu sezonu, s drugi zbraja rekordne gubitke.
– Neka nam proizvodnja ranih mandarina u dolini Neretve bude primjer za slične projekte u jadranskoj regiji. Na kontinentu i u Slavoniji ne treba previše eksperimentirati. Ondje je najveći problem prevelika usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava koja onemogućuje snažnu i profitabilnu proizvodnju mlijeka, mesa, ali i tradicionalnih ratarskih kultura – tvrdi Stipan Bilić iz tvrtke Kondin. U uvjetima veće likvidnosti i veće dostupnosti novca u gospodarstvu te povećanog optimizma u društvu oporavit će se i tržište nekretnina.
– Hrvatska se može oporaviti samo ako se stvarno otvorimo prema stranim investitorima. Investicije u industrijsku proizvodnju, poljoprivredu i turizam građanima bi povratile osjećaj sigurnosti radnog mjesta i optimizam, što bi se svakako pozitivno odrazilo i na tržište nekretnina – kaže Vedrana Likan iz tvrtke Colliers. Vjeruje da će porez na nekretnine unijeti živost na tržištu nekretnina.
Bravo Kukuriku! :D Idemo dalje. Hrvatska - tigar istočne Europe.