I premda je 9. rujna svetom misom označen početak gradnje Crkve hrvatskih mučenika u Udbini, taj hrvatski nacionalni projekt, iza kojega stoje Hrvatski sabor i Hrvatska biskupska konferencija, nailazi na sve više zapreka i opstrukcija u samoj Udbini. Točnije, zapreke postavlja tamošnje Općinsko poglavarstvo koje čine samo članovi Samostalne demokratske srpske stranke Vojislava Stanimirovića i Milorada Pupovca, a načelnik općine jest Stanko Momčilović. Iako su u udbinskoj općini u većini Hrvati, sastav je Općinskog poglavarstva isključivo jednonacionalni, srpski, i to zahvaljujući biračima iz Srbije koji su iz Hrvatske onamo pobjegli nakon Oluje, a imaju još hrvatsko državljanstvo.
SDSS-ovo Općinsko poglavarstvo uopće ne krije svoje protivljenje i odbojnost prema gradnji Crkve hrvatskih mučenika, a najnoviji znak takvoga ponašanja datira od 9. kolovoza. Poglavarstvo je toga dana, naime, donijelo rješenje kojim je Gospićko-senjskoj biskupiji odredilo gotovo 343 tisuće kuna komunalnoga doprinosa, pri čemu se Poglavarstvo još hvali kako je to 15 posto umanjeni iznos od pravoga, s time da više od sto tisuća kuna Biskupija treba platiti u roku od 15 dana, a preostali iznos u 48 rata. Time je postignut neviđeni apsurd jer je, prema tome rješenju, cijena doprinosa u udbinskoj prvoj zoni po prostornome metru 30 kuna, a u gospićkoj prvoj zoni 20 kuna!?
Biskupija se, dakako, žalila na to rješenje iz nekoliko razloga. Prvo, zato što rješenje donosi općinski Jedinstveni odjel, a ne Poglavarstvo. A drugo, kako piše: "Izgradnju Crkve hrvatskih mučenika Hrvatski je sabor proglasio nacionalnim interesom te ona tako predstavlja i opći interes općine Udbina. S obzirom na vjerski, kulturni, memorijalni i neprofitni karakter izgradnje Crkve hrvatskih mučenika, smatramo da općina Udbina treba u cijelosti osloboditi investitora plaćanja komunalnog doprinosa sukladno članku 8. Odluke o komunalnom doprinosu općine Udbina.
Pomaže gradnji
Također napominjemo da bi ovo bio jedinstven slučaj u Republici Hrvatskoj da
je neka jedinica lokalne samouprave naplatila komunalni doprinos prilikom izgradnje
objekta vjerskog sadržaja, a u ovom slučaju riječ je o nacionalnom svetištu."
Momčilović, međutim, ne posustaje. Štoviše, s ironijom odgovara da sa 15 posto
iznosa, što je oko 60.000 kuna, kojega se odrekla općina, čak pomaže gradnji
Crkve. Iako priznaje da Biskupija može biti i potpuno oslobođena od plaćanja
doprinosa, on navodi da je još veći interes općine da ubere sredstva gdje god
može kako bi se pomoglo najsiromašnijim građanima, ali i kako bi se uredilo
naselje i cijela općina. No, čudno je kako to općina nema novac, a prošle je
godine,
primjerice, bez problema darovala 50.000 kuna Srpskoj pravoslavnoj crkvi za
lokalnu crkvu i tamošnju proslavu u Mutiliću.
Oslobađanje od plaćanja doprinosa preporučila je i Županija zbog nacionalnog značenja projekta te je uputila općinu da pokuša pronaći druge izvore sredstava. Nakon toga Momčilović mijenja taktiku, bez obzira na to što članak 8. Odluke o komunalnom doprinosu općine Udbina omogućuje oslobađanje Biskupije od plaćanja. Momčilović tako 13. rujna piše Županiji i poručuje da se općina neće odreći tog novca, ali sada traži da doprinos umjesto Biskupije plate drugi: 15 posto Županija, a po 35 posto Ministarstvo kulture i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Ne odustaje
I u odgovoru na naša pitanja Momčilović ne odustaje od naplate doprinosa. Kaže
da je on obračunan u skladu s veličinom građevine, a na zahtjeve Biskupije
i Županije.
Zakon o komunalnom gospodarstvu dopušta oslobađanje investitora od komunalnog
doprinosa i općina je to učinila u visini od 15 posto iznosa, a za ostali iznos,
da bi oslobodila investitora, općina Udbina mora utvrditi zamjenske izvore
financiranja. Općina je to predložila onima za koje smatra da bi trebali sudjelovati
u potpunom
oslobađanju. Ako se ne realiziraju tražena zamjenska sredstva, općina mora
izvršiti svoju zakonsku obvezu i tražiti isplatu od graditelja objekta navodi
Momčilović
te dodaje da mu nije poznato kako drugi rade u Hrvatskoj.
No, crkvi je prijetio još jedan problem, a to je Prostorni plan općine koji je pred donošenjem, a u smjernicama za njegovo donošenje bilo je naznačeno da se ne smije dopustiti gradnja crkve na sadašnjem mjestu. Napisao je to dr. Vladimir Lay, sociolog sa zagrebačkog Instituta "Ivo Pilar", u dokumentu "Neke temeljne sociološke odrednice za izradu Prostornog plana općine Udbina".
Politika forsiranja
On je napisao: "Politika forsiranja izgradnje katoličke katedrale na Udbini
na svojevrstan način odudara od demografskih i etničkih činjenica. Ona je,
gledajući racionalno, besmislena i nije logična. Ne izvire iz života i činjenica,
već iz
ideološkog projekta simboličnog vladanja prostorom. To nikako ne pridonosi
dugoročnoj socijalnoj integraciji na lokalnoj razini, već izaziva socijalnu
nervozu i sukobe."
Momčilović se, kako kaže, uglavnom slaže s ovim tezama. Ipak, napominje da
će u Prostornom planu mjesto za crkvu biti na sadašnjemu mjestu te zaključuje:
Stav općine ipak nije da se crkva ne može graditi gdje se počela graditi
s obzirom na to da će ona tu biti izgrađena ma što mi mislili o tome.
Ni riječi, međutim, o tome kakvu su sudbinu Udbinjani doživjeli i za Drugog
svjetskog rata i u Domovinskom ratu. Kako je riječ o nacionalnom projektu,
u to bi se trebala
umiješati i državna vlast.
