O tome što treba poduzeti kako bi se smanjio broj nesreća s tragičnim posljedicama i povećala sigurnost u prometu govorili su gosti u večerašnjoj emisiji Otvoreno.
Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija kaže su za ovaj novogodišnji vikend imali 90-tak prometnih nesreća.
- U jednoj prometnoj nesreći tri smrtno stradala i to mlada života. Osim toga imali smo 16 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, dok ove ostale prometne nesreće su na sreću bile samo s materijalnom štetom. Da nije bilo ove nateže prometne nesreće mogli bi reći da je vikend, obzirom na blagdane i slavlja, prošao relativno mirno. Međutim, kad se izgubi tri mlada života, moram reći - nepotrebno, onda moramo reći da se dogodila tragedija, rekao je Mataija.
Ističe kako je u usporedbi s 2020. u 2021. godini došlo do pogoršanja svih statističkih pokazatelja.
- Imamo 20% više prometnih nesreća, 20% više lako ozlijeđenih osoba i ono što je najgore - imamo 55 više smrtno stradalih osoba u 2021. u odnosu na 2020. Međutim, svi znamo kakav je bila 2020., pandemijska godina, godina s puno ograničenja, godina i s manjim brojem vozila i s manjim brojem turista, bile su propusnice. Ali ako 2021. usporedimo s 2019. onda ipak imamo određeno poboljšanje - u 2021. smrtno su stradale 292 osobe, dok je u 2019. smrtno stradale 297 osoba, rekao je Mataija dodavši da nam je protekla godina druga po najmanjem broju smrtno stradalih osoba.
No, kaže, prošle su godine zabilježili veći broj stradavanja biciklista i motociklista.
Sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec komentirao je tešku nesreću na Korčuli. Kaže da je u pitanju bio niz nesretnih okolnosti.
- Svi znamo da su u Dalmaciji, na otocima, ceste skliske. One su rađene od kamena vapnenca, samo po sebi su skliske, takva je klima, puno soli na cesti od mora, svaka noć je relativno hladna, rosa pada na asfalt i cesta je skliska. Nažalost, mladi vozač nije prepoznao opasnost, niti jedan od njih trojice nije prepoznao opasnost. To se vidi po tome što se nisu vezali. Oni nisu bili svjesni rizične vožnje. Kretali su se jako brzo u jednom starom automobilu, a vozač je prije tri mjeseca dobio dozvolu. Kad se sve te nesretne okolnosti spoje - dobijemo jednu strašnu nesreću koja se nije trebala dogoditi, objasnio je Husinec.
Kaže da su se vezali netko bi možda imao neke šanse da preživi nesreću.
- Nažalost, ovako, pri takvom udarcu u drvo, šanse su bile nikakve. Automobil je vjerojatno bio i neodržavan, upitne tehničke ispravnosti i on nije mogao podnijeti takvu brzinu na skliskoj cesti pogotovo ako ga vozi osoba koja nema veliko iskustvo u vožnji, ustvrdio je.
Doc. dr. sc. Rajko Horvat s Katedre za tehniku cestovnog prometa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu ističe kako, nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nema jednog sustavnog istraživanja tragedija poput ove koja se dogodila na Korčuli.
- Uzrok nesreće je po nekim prvim preliminarnim istraživanjima jeste brzina, ali je li cesta doprinijela ovoj tragediji odgovorit će istraga. No ono što je puno bitnije - u Hrvatskoj bi trebalo, kao što se to radi u drugim europskim državama, oformiti jedno nezavisno tijelo koje će istraživati nakon ili u tijeku policijskog očevida sve elemente te prometne nesreće i dati odgovor što je prethodilo i kakve su posljedice nastale zbog toga što nešto nije bilo uredu, rekao je Horvat.
Nesreću na Korčuli komentirao je i automobilist Juraj Šebalj.
- Kada vi imate mladog vozača koji je prije 3 mjeseca dobio dozvolu on će kad tad željeti stisnuti papučicu gasa. Ti automobili i gume bi trebali biti koliko, toliko sigurni. Ako je cesta bila skliska, nisam upoznat s detaljima tragedije, na tom asfaltu na Korčuli smo jednom vozili reli i znam da je cesta nenormalno skliska i kada je suha, a kada je mokra onda je to živa katastrofa. I ako bilo hladno i ako su gume bile ljetne onda se stvarno može dogoditi tragedija, objasnio je Šebalj.
Istaknuo je kako mi u Hrvatskoj imamo velik problem s asfaltom koji nije standardiziran.
- Vi u Italiji i Francuskoj na svim onim cestama imate istu vrstu asfalta. On ne da je održavan, nego je puno bolje kvalitete. Kod nas je "šareno", ponekad zbog asfalta dođu kod nas najbolji svjetski vozači i izlete s ceste, rekao je.
Kaže kako mu se čini kako automobil u kojem su stradali mladići s Korčule nije imao ESP, odnosno kontrolu proklizavanja.
- Kada me neki mladi vozač pita koji automobil da kupi ja mu uvijek kažem da kupi automobil s novim gumama koji redovno prođe na tehničkom pregledu i koji ima ESP. ESP je kontrola proklizavanja koja vas kada auto krene zanositi vrati direktno nazad. I tu ste riješili 90% nesreća. I kad bi imali dobar asfalt i eventualno ogradu sa strane čovjek bi stvarno trebao biti čarobnjak da napravi neku glupost u prometu, ustvrdio je Šebalj.
Netrebaš biti naj bolji svijetski vozač da se znaš prilagoditi uvjetima ceste i mogučnosti vozila s kojim upravljaš. Svaki vikend ista priča na Hrvatskim autocestama i može se zaključati da večina vozača ne zna voziti.