manjak sirovine

Šećerana Viro zbog kiše prepolovila dnevnu proizvodnju

\'repa1_mas_pod_240910\'
Dragutin Šantoši
24.09.2010.
u 15:30

U dvadesetak dana, umjesto 130.000 tona, prerađeno je 75.000 tona repe, a umjesto 1000 tona šećera, dnevno se proizvodi tek oko 600 tona.

Nepogode tijekom ljeta te preobilne, triput veće oborine od prosjeka tijekom ovog mjeseca nanijele su težak udarac poljoprivrednicima u Podravini i Slavoniji. U najuspješnijoj hrvatskoj šećerani – tvornici šećera Viro iz Virovitice, kampanja vađenja šećerne repe sa 11.000 hektara odvija se uz velike teškoće jer zbog obilnih kiša teški kombajni i strojevi ne mogu u polja da bi osigurali dovoljno sirovina za rad prerađivačkih pogona.

Odgoda isporuke

Uz prosječan prirod od oko 50 tona po hektaru, izvadit će se i preraditi više od 550.000 tona slatkog korijena, a u stotinu dana kampanje u Virovitici se planira proizvesti oko 75.000 tona konzumnog šećera.

– Tvornica je morala smanjiti prosječnu dnevnu proizvodnju i do 50 posto, što poskupljuje proizvodnju šećera, a zbog prevelike vlage bilježimo i pad šećera u repi, što će negativno utjecati na konačne izračune proizvodnje. U dvadesetak dana, umjesto 130.000 tona, preradili smo 75.000 tona repe, a umjesto 1000 tona šećera, dnevno proizvodimo oko 600 tona šećera. Zbog toga ćemo od kupaca zatražiti odgodu isporuke ugovorenih količina šećera – rekao je Ivan Tot, rukovodilac sirovinskog sektora.

S vađenjem šećerne repe završava jedna i počinje nova proizvodna godina, pa su u Virovitici već osigurali dovoljne količine umjetnog gnojiva. Počelo je ugovaranje proizvodnje za 2011., a u planu je da se u Hrvatskoj i Mađarskoj šećernom repom zasadi oko 11.000 hektara. Virovitička šećerana repu dovozi s površina udaljenih više od 200 kilometara, pa u tvornici smatraju kako bi bilo isplativije da se repa proizvodi samo u županiji i susjedstvu.

Ipak sigurno

– Kad bismo repom na užem području posadili oko 6000 hektara, s ulaskom u EU postao bi nam zanimljiv i bazen oko mađarskih gradova Barcsa i Szigetvara, gdje bismo mogli posaditi oko 3000 hektara. Time bismo ostvarili još isplativiju proizvodnju za nas i za kooperante. Uz prosječan urod od 50 tona, ove godine bi proizvođač mogao ostvariti ostatak dobiti po hektaru od oko 6000 kuna. To je sigurna proizvodnja – tvrdi Tot.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije