Potresi su jutros uznemirili istok i jug zemlje, a više o tome rekao je za Večernji TV seizmolog Krešimir Kuk. Današnji potres s epicentrom u Belom Manastiru, ističe uvodno Kuk, nije neuobičajen. "Imamo područja gdje se potresi rjeđe događaju i ukupno gledajući, generalno, oni su slabiji, ali to ne znači da postoje područja u Republici Hrvatskoj gdje se potresi uopće ne događaju tako da ovaj potres nije iznenađenje. Povremeno bilježimo neke potrese, postoji seizmička aktivnost i u Slavoniji i u Baranji. Ovaj potres se osjetio s obzirom na svoju jačinu, ali to nije jaki potres i tretiramo ga kao uobičajenu seizmičku aktivnost tog dijela Hrvatske", navodi Kuk te ističe kako potresi na tom području nisu česti, posebno ne oni jači.
"Instrumenti bilježe i slabe potrese i njih ima više, ali općenito teško je definirati za neko područje što znači da su potresi česti. U svakom slučaju, s obzirom na ostatak Hrvatske, poglavito južni dio i područje Banovine, koje je u zadnje seizmički vrlo aktivno, Slavonija i Baranja nisu seizmički aktivniji", pojašnjava.
Na pitanje mogu li seizmolozi procijeniti koji bi najjači potres mogao zadesiti to područje, Kuk odgovara: "Računamo periodički, svakih nekoliko godina, i radimo tzv. seizmičke karte koje prikazuju izračune maksimalnih vrijednosti akceleracija, nekad se radilo o maksimalnim intenzitetima potresa koje su na nekom području mogući".
"Ako govorimo o maksimalnim intenzitetima potresa, tamo su potresi magnitude 6 do 7 stupnjeva europske makroseizmičke ljestvice. Dakle, postoje uži dijelovi u kojima su te vrijednosti nešto malo veće, ali u principu maksimalne vrijednosti za većinu Slavonije i Baranje su 6, 7 stupnjeva europske makroseizmičke ljestvice", kaže.
Današnji potres, kaže, ne spada u skupnu jačih potresa niti je izazvao ikakve štete. Nešto kasnije, potres je pogodio i Zadar, a Kuk naglašava kako ta dva potresa nisu povezana.
"Šire zadarsko područje je nešto aktivnije. Nakon jakog potresa u Italiji, seizmičnost se manifestirala gotovo pravocrtno u podmorju Jadrana od strane Italije prema zadarskim otocima i uokolo Zadra bilježimo određenu seizmičku aktivnost, današnji potres je dio toga, ali zasada su to sve slabiji potresi", rekao je.
Zadarsko područje i cijelo južno priobalje, navodi Kuk, seizmički je ugroženije. "Tamo su mogući jači potresi i oni se i događaju, gledajući u dužem vremenskom periodu, češće nego u Slavoniji. Maksimalne moguće magnitude potresa za južno priobalje su između 6 i 7. Ako idemo južnije i preko 7", tvrdi.
Potresi, navodi Kuk, nikada nisu jednoliko raspoređeni tijekom vremenskog perioda koji je nešto dužni. "Imamo periode kada je seizmička aktivnost učestalija, potresi su izraženiji, pogotovo ako imamo seriju potresa", ističe te kao primjer navodi Banovinu gdje "već dvije godine imamo vrlo izrazitu seizmičku aktivnost".
"Kada kažemo da se područje aktivira, na tom širem području onda se događa već broj potresa i traje duže vrijeme, pogotovo ako su bili zabilježeni jači potresi kao u Banovini i kod Ljubina u Hercegovini", pojašnjava.
Kao najsigurnija područja Hrvatske od potresa istaknuo je Istru te dijelove Slavonije i Baranje, dio oko Osijeka pa prema Vinkovcima. "To su seizmički najmanje ugroženi dijelovi Hrvatske", tvrdi.
Posljednjih nekoliko godina, govori Kuk, imali smo veliku seriju potresa na području Banovine, nešto manju seriju potresa na zagrebačkom području i od mjeseca travnja prošle godine na granici Hrvatske i BiH. Broj potresa koji se tamo dogodio unazad dvije godine je veći od nekog dugogodišnjeg prosjeka, to je poglavito zbog toga što su se aktivirala epicentralna područja i na njima se kontinuirano događaju svakodnevno potresi. Također, posljednjih godina postavljeno je više instrumenata te se bilježi veći broj slabijih potresa.
Kakav potres u Zadru? Ništa nisam osjetila. (Prva vijest.)