'Potresi se tamo događaju kao i na većem dijelu Hrvatske, nije to ništa neobično niti iznenađujuće. I prije je tamo bilo potresa. Prije koju godinu, 2016. godine je najjači bio čak 4,6 stupnjeva prema Richteru. Ovi potresi prije neki dan, prvo manji, pa onda nešto jači, izazvali su zabrinutost stanovništva. Dodatno je to pogoršala činjenica da je godišnjica petrinjskog potresa, gdje je također prvo bio nešto slabiji, pa onda snažniji drugi dan. Tako da su onda to sve skupa malo posložilo, pa je možda zbog toga izazvalo nešto više pažnje', objasnio je seizmolog Krešimir Kuk u emisiji Večernjeg TV.
Kuk ističe kako se ipak ne može uspoređivati ta dva potresa. 'Ovaj drugi, jači čiovski potres bio je puno slabiji od petrinjskog. Potres u Petrinji bio je magnitude 6 2, što je neusporedivo s magnituda 3 i više od 3 stupnja. Ta snaga potresa direktno je povezana s energijom koja se oslobađa, ali mala promjena u vrijednosti magnitude označava veliku promjenu u jačini potresa. Jači potres na Čiovu, od 3,7 stupnjeva su ljudi sigurno osjetili, pa je to izazvalo uznemirenost.'
Dodaje i kako potresi na tom području nisu tako česti, ali opet naglašava kako je takvo nešto u seizmologiji uvijek relativno. 'Nema pravilne statistike. Potresi se ne događaju nekim pravilnim tijekom i stoga nije dobro niti statistički pristupati tome, pa možemo samo reći da je to u prosjeku oko toliko toliko potresa u određenom broju godina, ali to je uvijek relativno i tako je svugdje u svijetu. Na nekom području možemo imati mirnije razdoblje s manje potresa, a nekada je razdoblje jače seizmičke aktivnosti, pa onda ima više potresa.
VIDEO Seizmolog Krešimir Kuk o posljedicama čiovskog potresa
Možete li objasniti koja ploča je dovela do tog potresa?
Svi potresi u Hrvatskoj i bližim okolnim područjima su vezani za euroazijsku ploču na kojoj se nalazimo. Iako se to često brka, nismo na svu sreću na području kontakta dvije ili više tektonskih ploča. Tamo su potresi najjači i najčešći, jer tamo se ploče međusobno potiskuju, guraju jedna drugu, podvlače. Onda su, dakle, te tektonske sile najizraženije i takvi potresi su najjači. Naša euroazijska ploča je velika, ali recimo, u našem priobalju postoji takozvana Jadranska mikro ploča. Dakle, ona je manja. Ona se zapravo podvlači pod Dinaride i stalno djeluje sila koja nju potiskuje još od afričke ploče, dakle koja generalno isto djeluje na Euroazijsku i u ovom dijelu Hrvatske su svi potresi uzrokovani tim silama. Dakle, onda postoji sustav, postoje definirane ili ne definirane, ali već izražene generirane zone rasjeda, sustavi rasjeda, dakle, sve je to ispod površine zemlje ili nešto dublje već popucalo. I to su područja gdje je to izraženije i tamo se događaju češće potresi. Više ih je. I to se onda već donekle prema našim lokacijama potresa i potvrđuje.
Bilo je nekih krivih interpretacija ovog potresa. Recimo, prvo su bile informacije da je epicentar u Bosni. Kako dolazi do toga?
Najbrži u tim informacijama je Europski seizmološki centar, ali oni imaju automatsko objavljivanje svih informacija koje dobiju u vrlo kratkom vremenu. Oni primarno reagiraju na dojave, građana preko aplikacije. Onda oni dobiju tisuću, dvije tisuće ili 22 tisuće takvih informacija u kratkom vremenu i algoritam, dakle kompjutorski automatski u kratkom vremenu to definira, 'Na ovom području se nešto događa'. Vratit ćemo se onda na početak pitanja kad je bila ova velika grmljavina u Zagrebu. Isto se dogodilo. Hrvati su rekorderi u javljanju takvih informacija putem aplikacije.
U njoj je već sve pripremljeno. Ona automatski prepoznaje vašu lokaciju, vrijeme, sve... Vi samo kliknete, napišete da se zatreslo. i to je to. Onda oni dobiju puno dojava i objave odmah na webu da je potencijalni seizmički događaj zabilježen u Zagrebu. No još nisu sigurni da se radi o potresu. Osim toga oni dobivaju podatke i od seizmoloških službi iz cijelog svijeta koji su instrumentalno dobiveni podaci, znači pouzdani i precizni, a onda kad je jači potres, naravno, oni brže i odmah dobiju službeni seizmološki podatak pa je pouzdanost veća. U Hrvatskoj samo mi imamo pouzdane instrumente i dok ne provedemo analizu i ne pročitamo zapise, do tada njihove informacije nisu jako pouzdane. Tako su na temelju dojava odmah odredili da je potres bio na području BiH, i stavili magnitudu od oko 4 stupnja. A sve su to odmah prenijeli naši mediji. Pa je došlo do novih informacija koji su potres smjestili u Dalmaciju, pa je ispalo da su bila dva potresa, pa je tako izgledalo kao da je to jedan veliki seizmološki događaj i sve se skupa malo zakompliciralo. No sve se to vrlo brzo odvija. Nama treba neko kraće vrijeme da sve analiziramo i onda oni korigiraju podatke na temelju onog što naši instrumenti zabilježe.
VEZANI ČLANCI
Nedavno su jedan avion preusmjerili sa splitskog aerodroma za za Dubrovnik. Postoji li mogućnost neke potencijalne štete za aerodrom?
Ja sam tu informaciju čuo od novinara i pretpostavljam da je ona točna. Ovaj potres nije bio toliko jak. Pa i da je bio nešto jači, poput 3,8 stupnja, takvi potresi ne izazivaju deformacije Zemljine površine. Ne možemo definirati pravilo baš koliko bi trebao biti jak potres za to, ali za izazvati oštećenja na površini zemlje, cestama i slično treba ipak biti dosta jači potres. Ovakvi potresi takvu trešnju ne izazivaju. Kako smo odmah i rekli, tako je kasnije i ispalo. Moguće su neke minimalne štete kod ovakvih potresa i to uglavnom na lošijim građevinama.
Mediji su također povukli pitanje sustava ranog upozoravanja za nesreće katastrofe. Može li se to javiti na vrijeme kada je potres u pitanju?
Pa da, Hrvatska je uložila dosta novaca u to, ali seizmologija je u tom dijelu malo izdvojena. Ne može se. Na našim prostorima nije moguće napraviti funkcionalan sustav ranog upozorenja o potresu. Ne samo u Hrvatskoj, nego na širem području. jer potresi se događaju preblizu našim naseljenim područjima. takvi sustavi već dugo postoje u Japanu ili u Južnoj Americi npr., ali oni imaju potrese par kilometara udaljene, odnosno podzemna žarišta potresa ili epicentra pa imaju barem oko tridesetak sekundi vremena u kojem se to može detektirati. Informacije onda putuju brže od valova potresa, pa se takvu informaciju može i poslati na vrijeme i ona može biti korisna. Oni zatvaraju željeznice i tunele, naprave sve što se može i alarmiraju bolnice u kojima su u tijeku operacije. Jave da će se za 15-ak sekundi npr. početi tresti. I to su onda korisne informacije. Kod nas to nije moguće, jer bilo da se radi o jačem ili slabijem potresu odmah se zatrese jako naseljeno šire područje i jednostavno je premalo vremena da bi se išta korisno napravilo.
Morate biti ipak dovoljno daleko da bi to sve skupa funkcioniralo, val potresa se krene od mjesta nastanka potresa i mi ćemo se počet tresti onog časa kad prvi valovi i svi drugi kasnije dođu do nas. Oni su se prije nekog vremena generirali tamo gdje je potres nastao.
Možemo li onda predvidjeti što će se događati na čiovskom području i okolnom području?
Ne možemo. To bi bilo već u sferi predviđanja potresa. To ne ide. Kod jačih potresa uvijek slijedi serija naknadnih potresa, ali ponekad to i nije tako. Za ovaj potres još nema nikakve osnove da bi išta sigurno znali. To su sada dva izdvojena potresa. Treba pričekati još neko vrijeme, ali ono što je bitno reći situacija je vrlo jednostavna. Ne možemo predvidjeti i nikad se ni ne zna. Nekad je prvi potres onaj najjači, pa onda slijedi niz slabijih. Kod petrinjskog potresa smo imali tri jaka potresa prije glavnog. Znači hoće li nastupiti neki puno jači i razorniji potres to se ne zna i tu priča staje. Na taj način, predviđanjem, samo širimo strah i paniku.
GALERIJA Razorni potres pogodio je Petrinju i odnio sedam života, najmlađoj je žrtvi bilo 13 godina
Mi živimo na područjima gdje potresa ima i bilo ih je i prije. Znamo mjesta gdje se oni mogu događati, znamo izračunati i to se zna njihove maksimalne jačine i mi s tim trebamo živjeti. I uvijek je dobro reći da potresa može biti. Kažemo da su na nekom južnom dijelu Hrvatske moguće magnitude potresa oko sedam ili 7,6. Ako govorimo o potresu od 8 stupnjeva onda se tu već radi o području Grčke. a to su već velike razlike u jačini potresa i toga moramo biti svjesni. Trebamo živjeti i prilagoditi se našoj situaciji i tu ponajprije treba misliti na sigurnost građevina u kojima boravimo, kako onih koje su stare, tako i novih.
Dobra je primjer Čile. Oni imaju vrlo jake potrese a gotovo se nikad ništa ne dogodi jer žive s tim. Dakle, znaju koliko se može tresti, pripremljeni su za to i žive dalje. To je pristup kojem treba težiti.
Koji je onda potencijal Hrvatske za najjače potrese. Koliko se tu može najviše postići?
Najveći maksimum je na najjužnijem području, čak i nešto preko 7 stupnjeva prema Richteru. Dakle, malo sjevernije se spuštamo prema čestici. Za zagrebačko šire područje i šire riječko područje smo negdje oko 6, 4 stupnja.
VIDEO Početak katastrofe: Prije tri godine razorni potresi pogodili su Banovinu
Kaj će nam uopće seizmolozi i seizmologija koja niš nezna?