Naroda uzrečica “Gdje je puno baba, kilavo je dijete” nigdje se bolje
ne može ukomponirati kao kod aktualne stranačke utrke koja se, u
dnevnopolitičke svrhe, vodi oko donošenja antirecesijskog programa
mjera kojim bi se tobože u Bosni i Hercegovini ublažile posljedice
globalne ekonomske krize.
Programi stranaka
Šest stranaka, šest “antirecesijskih programa” koji ili sliče kako jaje
jajetu, ili su dijametralno potpuno različiti. I dok čelnici MMF-a i
Svjetske banke, čije kreditne aranžmane parlamentarna šestorka zdušno
priziva, poručuju kako se kriza ne može riješiti bez zajedničkih napora
svih, i to ne samo na razini država, već regija i čitavog svijeta, u
Bosni i Hercegovini za ove savjete uopće ne haju.
Kad se analiziraju ponuđeni programi za obranu od krize, prvo što upada
u oči jest njihova uopćenost koja obiluje pukim fraziranjem bez
uvažavanja objektivnog stanja na terenu. Svih šest stranaka kao jedan
od izlaza iz recesijskog gliba, u koji Bosna i Hercegovina lagano tone,
vidi u zaštiti domaće proizvodnje, smanjenju administracije, troškova
javne potrošnje i što žurnijeg potpisivanja stand-by aranžmana.
To su, tvrde analitičari, samo mjere deklarativne naravi, jer nitko
nije načinio prvi korak da ih provede u praksi. Administracija i dalje
glomazna javna potrošnja krpa se podizanjem kredita kod komercijalnih
banaka po visokoj kamati od osam posto, a zaštita domaće proizvodnje
već je godinama mrtvo slovo na papiru.
Na upit je li najveći problem što nema zajedničke strategije ekonomskog
razvoja, prof. dr. Nikola Grabovac odgovora kako Bosna i Hercegovina
ima strategiju, “a to je strategija bez strategije, kao što je Titanik
krenuo preko mora. I što se dogodilo, brod nije imao radara, a ni Bosna
i Hercegivina ga nema, a kada je udario u santu leda, doživio je potop”.
BiH bez strategije
Kako bi neka strategija na državnoj razini ipak postojala,
antirecesijskim je dokumentom u 16 točaka ovih dana izišlo Vijeće
ministara Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju prof. dr. Ante Domazeta,
ponuđeni koncept je površan. “Površnost se vidi u tome što je izostala
dijagnoza stanja u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina, a postojeći
programi antirecesijskih mjera su nerealni”, smatra Domazet.
POLITIKA I RECESIJA
