Jedna je medicinska sestra otišla na čuvanje trudnoće, a drugoj se razboljelo dijete i morala je na bolovanje.
Već jedna manje na odjelu je problem, a izostanak više sestara organizaciju posla dovodi gotovo u izvanredno stanje. Svojedobno, u jednom je trenutku čak osam sestara s neurokirurgije u KB-u Dubrava otišlo na rodiljski dopust! Za prvih 42 dana bolovanja zamjena se ne može tražiti. Tada sestre nakon odrađene smjene u jednoj ambulanti produže raditi u drugu. U Zagrebu još problem s manjkom sestara nije toliko gorući, ali na Jadranu sestre odlučuju raditi u turizmu jer - bolje se zaradi.
Piju kavu
U Hrvatskoj imamo oko 38 tisuća medicinskih sestara, a nedostaje ih još oko 8000. Posljedica je to zabrane zapošljavanja otprije nekoliko godina, koju ne rješavaju povremena zapošljavanja što ih resorno ministarstvo odobri. Sustav uvelike funkcionira na principu prekovremenih sati, kojih nakupe u prosjeku po tridesetak mjesečno. O položaju i problemima medicinskih sestara, ususret Međunarodnom danu sestrinstva 12. svibnja, razgovarali smo s tri medicinske sestre.
- Nema dovoljno sestara pa su vrlo kolegijalne kad je potrebna zamjena. Međutim, ako dugoročno nedostaje ljudi, organizacija posla pati, a to onda djeluje i na radnu atmosferu jer se javlja nezadovoljstvo - kaže Cecilija Rotim, mag. med. techn., glavna sestra Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
I sama je radila u Klinici za traumatologiju, koja kao bolnica najbliža središnjem zagrebačkom trgu uvijek ima pojačane timove dok se ondje odvijaju velike manifestacije. Pate li zbog organizacije posla i manjka sestara i pacijenti?
- Pacijenti nisu ugroženi jer medicinske sestre na temelju svojeg znanja i iskustva znaju procijeniti prioritete i prema tome ih rješavati. S pacijentima se najviše gubi na komunikaciji, jer možda se manje razgovara nego što bi trebalo, jednostavno zato što fizički ne stigneš - objašnjava Vesna Svirčević, magistra sestrinstva i glavna sestra Operacijskog bloka Odjela neurokirurgije KBC-a
Sestara milosrdnica.
Spomenuli smo i česte pritužbe pacijenata na sestre koje piju kavu, dok ih pacijenti trebaju.
- Sestre imaju pola sata pauze u 12-satnoj smjeni, a u vrijeme posjeta ne radi se s pacijentima. Često je u tih pola sata i primopredaja smjene gdje se prenose informacije - kažu. V. Svirčević podsjeća da su prije nekoliko godina ukinuti odjeli postintenzivne njege pa se formalno smanjio propisani broj sestara, ali to su pacijenti koji i dalje trebaju pojačanu skrb, na šest kreveta trebale bi biti tri sestre, a teško da ih je toliko.
Medicinske sestre i tehničari među najtraženijim su zanimanjima u EU, no ove ih se godine čak 18 vratilo u Hrvatsku. Među 180 potvrda za odlazak u inozemstvo, koliko je zatraženo u Komori medicinskih sestara, za sada je tek 15-ak zamrznutih licencija.
Studij za anestetičarke
Premda je 2000 diplomiranih sestara ili magistara sestrinstva, visoka stručna sprema mnogima se ne priznaje. Država smatra da nema novca za adekvatnu plaću onima koji ulažu u svoj profesionalni razvoj jer znanost i tehnologija u svakodnevnom poslu to od njih, kažu, zahtijeva. A to je u konačnici na korist pacijenata. S druge strane, u većini zemalja EU temeljno obrazovanje za zvanje medicinske sestre je prvostupništvo, dakle dodiplomski studij, što će i Hrvatska u dogledno vrijeme morati mijenjati.
- Krenuli smo u izradu specijalističkog stručnog studija usklađenog sa svjetskim smjernicama s programom za sestre anestetičarke - kaže prof. Snježana Čukljek, prodekanica za nastavu Zdravstvenog veleučilišta, dodavši da bi prve anestetičarke mogle biti osposobljene za od tri do četiri godine.
S iskustvom koje imaju, dio bi ih već sutra mogao početi pacijentima davati anesteziju, što bi uvelike koristilo u situaciji kad anesteziologa nema dovoljno.
Sve bolje i bolje