Tri sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikat i Matica hrvatskih sindikata – napunile su jučer Europski trg u Zagrebu protivnicima predložene Vladine mirovinske reforme.
Na prosvjed je došlo nekoliko tisuća ljudi, a tome je sigurno kumovalo i lijepo vrijeme te njegovo održavanje u subotu u 12 sati, dakle za vrijeme špice, kada je ionako mnogo ljudi u centru grada. Iako su im te okolnosti išle naruku, sindikatima i nije bilo tako teško mobilizirati ljude da dođu iskazati neslaganje s tri ključne točke mirovinske reforme odnosno da traže povratak dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 65 godina, nepodizanje dobne granice za dugogodišnje osiguranike i ublažavanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje.
To se, naime, odnosi na budućnost velikog dijela sadašnje hrvatske populacije i malo tko od tih ljudi smatra pravednim rješenjem da mora raditi do 67 godina. Stoga bi Vlada trebala shvatiti ozbiljno taj prosvjed jer sindikati u Hrvatskoj, iako nekad djeluju nemoćno, ipak imaju snagu potaknuti građane da iskažu svoje nezadovoljstvo.
Jedan od sindikalnih čelnika Krešimir Sever tako je jučer poručio da će sindikati krenuti u prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o mirovinskoj reformi ako Vlada nakon prosvjeda ne odgovori na njihove zahtjeve. Poručio je da sindikati već rade na pripremama za prikupljanje potpisa i da imaju u tome iskustva.
>> Prosvjed protiv mirovinske reforme
Sindikati su se ujedinili kad je Vlada Zorana Milanovića htjela izdvojiti prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i krenuli su u prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma protiv tog takozvanog outsourcinga. I uspjeli su prikupiti više od 600.000 potpisa što je bilo dovoljno za raspisivanje referenduma.
Ustavni sud je, doduše, to referendumsko pitanje o outsourcingu proglasio neustavnim, no tadašnja Vlada je ipak, kad je vidjela koliko se ljudi protivi toj njezinoj nakani, od nje odustala.
Ako su sindikati uspjeli mobilizirati javnost na pitanju izdvajanja djelatnosti, onda ne bi trebali imati nikakvih problema s prikupljanjem potpisa za referendum o mirovinskoj reformi jer se ona odnosi na puno više ljudi nego što se odnosio propali outsourcing.
>> Pogledajte video i saznajte sve što trebate znati o mirovinskoj reformi
Ovoj vladi nije bitno koliko potpisa se skupi, jer imaju APIS. Ako treba, svi potpisi mogu biti nevazeci, i muski ce imati djevojacko prezime, a OIB-ovi ce imati krive znamenke. Referendum vise ne moze nista, treba nesto jace.