Porezna reforma i promjene u načinu oporezivanja dohotka utjecat će na visinu plaća za samo 1,3 posto zaposlenih u zemlji. Nova porezna pravila pogurat će mjesečne neto plaće iznad 16.500 kuna, odnosno primanja koja u bruto iznosu premašuju 27 tisuća kuna. Poreznici ističu da mjesečnu plaću veću od 16 tisuća kuna neto prima oko 20 tisuća građana, odnosno 1,3 posto zaposlenih.
Povoljne promjene za tvrtke
Za sve ostale ključni elementi po kojima se plaćaju porezi ostali su isti, za razliku od protekle dvije godine kad su plaće rasle nakon povećanja osobnog odbitka i olakšica za djecu te ostale uzdržavane članove obitelji. Ove je godine Vlada nagradila ljude s najvećim plaćama: menadžere, inženjere, liječnike, pa i političare digavši prag od kojega se primjenuje stopa od 36 posto. Slijedom takve odluke, ljudima koji mjesečno zarađuju oko 30 tisuća kuna bruto, odnosno oko 18 tisuća kuna neto plaća će porasti oko 500 kuna, a sretnicima čija je mjesečna bruto plaća 50 tisuća kuna novi neto porast će za 1500 kuna, na oko 29.000 kuna! Prosječno plaćeni radnik zarađuje oko 6200 kuna, a kako se neoporezivi dohodak zadržao na 3800 kuna, takvim zaradama siječanj neće donijeti ništa novo.
Uz 20 tisuća najbolje plaćenih, novogodišnja čestitka iz Banskih dvora stiže i za 45 tisuća radnika na minimalcu čija mjesečna plaća raste za 250 kuna, na oko 3000 kuna neto! Gotovo 99 posto zaposlenih neće osjetiti učinak poreznih promjena na neto primanjima, ali tvrtke imaju povoljnih promjena u obračunu doprinosa na plaće jer je ostao samo jedan doprinos na plaće, i to zdravstveni - 16,5 posto, a ne 15 posto kao dosad. Država je oslobodila tvrtke plaćanja doprinosa za zapošljavanje i doprinosa u slučaju ozljede na radu koji su zajedno bili 2,20 posto, tako da je cijena rada za poslodavca niža 0,7 posto.
Sindikalac Mladen Novosel otkriva da će sindikati otvoriti pregovore s tvrtkama o načinu na koji će iskoristiti poklon ministra financija Zdravka Marića o 5000 kuna neoporezive nagrade za radne rezultate, koja se tijekom godine može isplatiti po radniku. Novosel kaže da će sindikat pokušati pojedinačnim i granskim kolektivnim ugovorima ugovoriti kriterije za isplatu ondje gdje postoje takvi ugovori.
Koliko se zna, novu nagradu za radne rezultate u prosincu isplatili su Radnik iz Križevaca i Atlantic Emila Tedeschija dok su se ostale tvrtke uglavnom držale dosadašnjih iznosa božićnice. Mlinar iz Križevaca naveo je da će temeljem te neporezne nagrade radnicima povećati mjesečna primanja za 400 kuna.
– U svim kolektivnim ugovorima koje smo zaključili prošle godine predvidjeli smo određeno povećanje plaće, ali ono nije vezano uz početak kalendarske godine nego uz razdoblje valjanosti ugovora, pojašnjava Novosel. Prema dogovoru sa sindikatima, tripostotnu povišicu može očekivati javni sektor te još 2 posto od rujna. Određene porezne promjene odnose se i na tretman učeničkih i studentskih stipendija i nagrada za izvrsnost, zbog kojih roditelji više neće ostajati bez olakšice na djecu.
Određene promjene odnose se i na oko stotinu tisuća građana koji su tijekom godine iznajmljivali svoje stanove i apartmane turistima. Država je propisala da će iznajmljivači godišnje plaćati 150 do 1500 kuna paušalnog poreza po ležaju, no točan iznos poreza na svom će području određivati gradovi i općine.
Bez maksimalnih 1500 kuna
Vlada ih je obvezala da najkasnije do kraja siječnja propišu visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a ne donesu li takvu odluku, na njihovu će se području naplaćivati 750 kuna paušalnog poreza.
Opatija je najavila da će na njezinu području iznajmljivači u elitnoj A kategoriji plaćati 345 kuna paušalnog poreza po ležaju, u Dubrovniku se spominjue 750 kuna, dok se druge lokalne sredine tek trebaju izjasniti tijekom siječnja. Sudeći po najavi iz elitnog Dubrovnika, nijedna lokalna jedinica neće uvesti maksimalnih 1500 kuna po ležaju.
Ovako je dotični radio i u agrokoru, tzv menagerima sve a radnicima skoro pa ništa, očito je da nas čeka ista sudbina, živi bili pa vidili.