– Zamrzavanje plaća ima smisla samo za iznadprosječne plaće, a dolazi u
obzir samo u sklopu sveobuhvatnih mjera, kao što je smanjenje udjela
hrane u potrošačkoj košarici te smanjenje dužnosničkih i menadžerskih
plaća – rekao je Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge
sindikata.
O tome što će podržati i na čemu će inzistirati središnjice će
dogovarati danas, međutim, u ponedjeljak na sastanku u Vladi neće odmah
dići ruke za zamrzavanje plaća.
– Tražimo od Vlade pokazatelje stvarnih razmjera krize u RH, dinamike i
izvora vraćanja duga te niz izračuna za sve varijante. Želimo čuti i
poslodavce, a tražit ćemo i pisana jamstva da neće biti otpuštanja.
Plaće su zadnje koje trebamo rješavati – kaže Ana Knežević,
predsjednica SSSH.
Prvi su na udaru Vladinih kriznih mjera državni službenici. Njihove
osnovice za plaće rastu najmanje šest posto godišnje, pa taj sporazum
sada ide u reviziju. Međutim, Sindikat državnih i lokalnih službenika i
namještenika poručuje Vladi da od njih ne može tražiti da zbog
ekonomske krize podnesu dvostruko teži teret od ostalih.
– Zamrzavanje plaća u paketu s reformom državne uprave kroz ukidanje
dodatka za radni staž i njegovim zamjenjivanjem arbitrarnim ocjenskim
modelom promicanja u službi značilo bi dvostruko zamrzavanje plaća, jer
najveći broj državnih službenika prvo povećanje plaća prema nacrtu
Zakona o plaćama državnih službenika može očekivati tek nakon pet
godina – kaže SDLSN.
HUS je danas inicirao donošenje Zakona o osobnom bankrotu, po uzoru na
SAD, Kanadu, Njemačku, Austriju i odnedavno Sloveniju, kojim bi se
rješavale situacije u kojima dužnik više nije u stanju podmirivati
svoje tekuće obveze.
Postupak bi inicirao dužnik ili netko od vjerovnika, a svojevrsni bi
stečajni skrbnik doveo financije prezaduženog u red tijekom dvije do
šest godina. Kontrolu postupka vodio bi Općinski sud, a prednosti su
višestruke: na primjer, to bi bio jedan postupak za sve dugove pa bi se
rasteretilo sudstvo te smanjili troškovi i dužnika i poreznih obveznika.
