Sjeverna Koreja proglasila je nevažećim primirje iz 1953. te je
zaprijetila južnom susjedu žestokim vojnim udarom ako mu padne na pamet
sudjelovati u kontroli brodskog prijevoza oružja za masovno uništenje u
lokalnim vodama.
Bez sumnje N-bomba
Do sada je Južna Koreja imala status promatrača u inicijativi koju je
2003. pokrenuo SAD, kako bi se kontrolirali sumnjivi brodovi. Nakon što
je S. Koreja u ponedjeljak izvela podzemnu nuklearnu eksploziju, Seul
je dao do znanja da će pomagati SAD-u u kontroli brodova.
Pyongyang je na to optužio SAD da J. Koreju uvlači u inspekcijski
program “u skladu sa svojim neprijateljskim namjerama”, a
sjevernokorejska agencija KCNA prenijela je poruku vlade da će
povezanost J. Koreje s kontrolom brodova smatrati objavom rata.
Osim priopćenja koje se po ratobornosti odavno ne pamti, Pyongyang je
prijetnje podupro još jednim raketnim pokusom, petim u posljednjih
tjedan dana, a usput je ponovno pokrenuo reaktor za proizvodnju
plutonija u Yongbyonu, što su zabilježile satelitske snimke. U skladu
sa svim sjevernokorejska vojska je dala do znanja da se “više ne osjeća
obaveznom prema sporazumu” kojim je 1953. okončan Korejski rat.
Ipak, vojni analitičar Igor Tabak, kojega smo zamolili za komentar, ne
smatra da je riječ o tako ozbiljnim prijetnjama kao što zvuče. On
smatra da je nuklearni pokus u ponedjeljak izveden s namjerom da
Pyongyang dokaže da ipak raspolaže nuklearnim oružjem.
Navodna prethodna nuklearna eksplozija iz 2006. iza sebe je ostavila
niz dvojbi jer je prouzročila podrhtavanje tla za 2 stupnja Richtera
slabijeg intenziteta nego ova posljednja, a ostale su i dvojbe da je
nešto zakazalo tijekom eksplozije koju je vrlo teško izvesti, odnosno
da možda uopće nije bila riječ o nuklearnoj bombi.
O dijelu pokusa s projektilima, Tabak upućuje na to da je Sj. Koreja
nedavno pokušala ispaliti projektil dugog dometa (Taepodong2), što se
pokazalo “spektakularno neuspješnim”.
– Svijet je praktično u realnom vremenu gledao kako padaju dijelovi
projektila. To je jako bitno jer pokazuje da oni još uvijek ne vladaju
tehnologijom višestupanjskih projektila, potrebnih za duge domete –
smatra Tabak – jer su u posljednjim lansiranjima ispaljivane samo
rakete kraćih dometa Nodong i Scud.
Majstori u ucjenjivanju
Tabak ističe i to da bi vojni pohod Sjeverne Koreje na Južnu bio teško
ostvariv, iako S. Koreja ima brojnu vojsku te, na papiru, teško
naoružanje. Rat iziskuje velike troškove, a velik dio S. Koreje
gladuje.
Usto, sjevernokorejska industrija je smještena blizu granice, a
ozbiljan tehnički problem u pohodu vojne sile bila bi i granica, kojoj
po zasijanosti minama nema premca na svijetu. Priznajući im da su
neugodni, Tabak smatra da su Sjevernokorejci stručnjaci u ucjenjivanju,
kojim su već pet puta iskamčili novac, pa tako pretpostavlja da bi se i
sadašnja kriza mogla završiti pošiljkom žita nakon žetve.
Uvod u dolazak sina nasljednika
U pregovorima oko sjevernokorejskog pitanja šest zemalja pokušava dovesti režim iz Pyongyanga za stol, što im ne ide baš najbolje, kaže Tabak. On smatra da je posljednje prijetnje uputno promatrati i u tom svjetlu, a ističe još nešto: – Prošle godine njihov je vođa Kim Jong-il imao srčani udar, zbog čega ga nije bilo pola godine u javnosti. On se tada odlučio za svog najmlađeg sina kao nasljednika, pa je vjerojatno u tijeku transfer vlasti. Kim Jong-il, dakle, želi pokazati silu zbog pregovora, ali i kako bi ojačao reference svoga sina.
