Uz niske cijene energenata i “sigurnosnu rentu” u turizmu, “motor” koji nas gura je i niska svjetska cijena kapitala, rekao je na nedavnom opatijskom savjetovanju ekonomista dr. Željko Lovrinčević, voditelj stručne skupine pri Ministarstvu financija za poreznu reformu. No to neće potrajati, cijena kapitala polako će se dizati, pa je i to razlog da Hrvatska “upali četvrti motor rasta, a to je porezna reforma”. Lovrinčević nije ni slutio koliko je u pravu u pogledu cijene kapitala: simpozij ekonomista nije ni završio, a cijene hrvatskih državnih obveznica na Berlinskoj burzi već su se sunovratile niz liticu. Primjerice, cijena obveznice RH pod oznakom XS0607904264 pala je kao pokošena, u manje od dva tjedna, sa 111,5 posto nominale na ispod 107 posto, i izgubila je sav porast vrijednosti u 2016. A pad cijene znači da se kupci te obveznice, na koju RH plaća fiksnu kamatu od 5,375 posto, više nisu zadovoljavali prinosom s početka studenoga, nego su tražili više. Na to je vjerojatno imalo utjecaja i to što je obveznica, s dospijećem u ožujku 2021., nominirana u dolaru.
No, drastičan pad cijene doživjela je i eurska obveznica XS0645940288 (na koju RH plaća fiksnu kamatu od 5,875 posto), a samo nešto blaži bio je pad cijene eurske obveznice XS1028953989 na koju je kamata 3,875. Posljednjih dana studenoga cijene su se malo oporavile, ali za Hrvatsku je već nastupilo poskupljenje kapitala između jedan i dva postotna boda, što znači dodatni trošak refinanciranja i novog zaduživanja između 2,5 i 5 milijardi kuna na godinu. Sunovrat cijena i skok prinosa hrvatskih državnih i paradržavnih obveznica (na primjer, HBOR-ovih) izazvan je izborom Donalda Trumpa za američkog predsjednika. Ali, uzroci su, dakako, dublji.
Razdoblju stalnog rasta cijena dužničkih vrijednosnih papira, koje traje čak 35 godina, došao je kraj još u lipnju ove godine. “Svjetsko tržište dugova sada je gotovo sigurno da će početkom prosinca američka središnja banka povisiti svoju kamatu za 0,25 postotaka”, napisao je na vodećem svjetskom investitorskom portalu Seekingalpha analitičar Andrew Hecht. Za mnoge neočekivani izbor Donalda Trumpa samo je dao dodatni impuls promjeni i ubrzao dramatični preokret. Nakon globalnog ekonomskog sloma 2008. upravljanje svjetskom ekonomijom preuzele su središnje banke. Da bi zaustavile kolaps potrošnje i investicija, posegnule su za nekonvencionalnim monetarnim politikama (s pogubnim zakašnjenjem i puno premalo čak i HNB) i spustile cijenu zaduživanja na nenormalno nisku razinu. Izbor američke vlade koja se zalaže za poticanje rasta kroz ulaganje u infrastrukturu, snižavanje poreza i ukidanje trgovinskih povlastica ne znači samo dokidanje uprave središnjih banaka nad ekonomijom, nego i novu potražnju za novcem na svjetskom tržištu zadužnica. “Nakon godina kupovanja obveznica, Amerika se vraća biznisu prodaje obveznica”, komentira Hecht, a kupci obveznica dolaze u priliku da za svoj novac traže veći prinos. Hrvatska je to na svojoj koži osjetila i puno brže nego što je očekivala.
>> Potrošnja se neće povećati, a poduzetnici neće ulagati niti koga zaposliti
