Umjesto na posao, prvog radnog dana u 2010. godini, desetak radnika slatinskog poduzeća 'Gaj FM', danas se prijavilo na Zavod za zapošljavanje jer im poslodavac nije produžio ugovore o radu. To je još jedna potvrda da slatinsko gospodarstvo sve više tone u glib neefikasnosti i prijeti daljnjem uništavanju radnih mjesta. Od oko 5 milijardi godišnjeg prihoda gospodarstva Virovitičko-podravske županije 52,39 posto novca ostvaruje se u Virovitici, 17,17 posto na području grada Orahovice, a slatinski gospodarstvenici ostvarili su tek oko 12,21 posto cjelokupnog prihoda. Podaci o zaposlenosti za Slatinu su još porazniji. Prema nepotpunim podacima u Virovitici je zaposleno 7055 radnika, u Slatini 2808, a u Orahovici 1698 radnika. Podaci Zavoda za zapošljavanje pak pokazuju da je krajem prošle godine na području Slatine bilo3118 nezaposlenih, što je brojka veća od broja svih radnih mjesta. U Virovitici je bilo 3694 tražioca posla, a u Orahovici je posao tražilo svega 737 osoba..
Ured Zavoda za (ne)zapošljavanje u Slatini, gdje su jučer nezaposleni došli ovjeriti mjesečne prijave, bilo je jedino mjesto u gradu gdje je bilo gužve.
- Supruga je bez posla ostala još 1990. godine u 'Bel-ambalaži', a ja sam 1992. godine morao zatvoriti ugostiteljski obrt, jer se od prihoda nije moglo poslovati. Sve ove godine redovno dolazimo na Zavod za zapošljavanje, ali posla nema. Poslodavci za nas oboje kažu da smo prestari za posao. Naša radna mjesta uništila je nepoštena privatizacija, a da je bila poštenija, danas bi u gradu bilo i radnih mjesta i obrtnici bi mogli živjeti od svoga rada. Ovako, ja i supruga s jednim djetetom jedva preživljavamo od 1000 kuna mjesečnih naknada, kaže Rajko Brajić (55), po zanimanju kuhar i konobar. Njegova supruga Moravka (53) kaže kako u Slatini više ni mladi ne mogu doći do posla, a kamo li ljudi stariji od 50 godina života.
Do prije rata Slatina je bila gospodarsko sjedište gdje je bilo više od 8000 zaposlenih. Loša privatizacija i 'tajkunizam' uništili su radna mjesta, a unatoč drastičnom porastu nezaposlenosti, gradska vlast i političari ne poduzimaju ništa da bi zaustavili negativne trendove i građanima osigurali toliko potrebna ulaganja i nova radna mjesta.
Umjesto na posao, prvog radnog dana u 2010. godini, desetak radnika slatinskog poduzeća "Gaj FM" danas se otišlo prijaviti na Zavod za zapošljavanje jer im poslodavac nije produžio ugovore o radu. To je još jedna potvrda da slatinsko gospodarstvo sve više tone u glib neučinkovitosti i prijeti daljnjem uništavanju radnih mjesta.
Od oko pet milijardi kuna godišnjeg prihoda gospodarstva Virovitičko-podravske županije 52,39 posto novca ostvaruje se u Virovitici, 17,17 posto na području grada Orahovice, a slatinski gospodarstvenici ostvarili su tek 12,21 posto cjelokupnog prihoda.
Podaci o zaposlenosti za Slatinu još su porazniji. Prema nepotpunim podacima u Virovitici je zaposleno 7055 radnika, u Slatini 2808, a u Orahovici 1698 radnika. Podaci Zavoda za zapošljavanj, pak, pokazuju da je krajem prošle godine na području Slatine bilo 3118 nezaposlenih, što je brojka veća od broja svih radnih mjesta.
U Virovitici su bila 3694 tražioca posla, a u Orahovici je posao tražilo svega 737 osoba.
Ured Zavoda za zapošljavanje u Slatini, gdje su jučer nezaposleni došli ovjeriti mjesečne prijave, bilo je jedino mjesto u gradu gdje je bilo gužve.
- Supruga je bez posla ostala još 1990. godine u "Bel-ambalaži", a ja sam 1992. godine morao zatvoriti ugostiteljski obrt jer se od prihoda nije moglo poslovati. Sve ove godine redovno dolazimo na Zavod za zapošljavanje, ali posla nema. Poslodavci za nas oboje kažu da smo prestari za posao. Naša radna mjesta uništila je nepoštena privatizacija, a da je bila poštenija, danas bi u gradu bilo i radnih mjesta i obrtnici bi mogli živjeti od svoga rada. Ovako, ja i supruga s jednim djetetom jedva preživljavamo od 1000 kuna mjesečnih naknada, kaže Rajko Brajić (55), po zanimanju kuhar i konobar. Njegova supruga Moravka (53) kaže da u Slatini više ni mladi ne mogu doći do posla, a kamo li ljudi stariji od 50 godina.
Do prije rata Slatina je bila gospodarsko sjedište gdje je bilo više od 8000 zaposlenih. Loša privatizacija i "tajkunizam" uništili su radna mjesta, a unatoč drastičnom porastu nezaposlenosti, gradska vlast i političari ne poduzimaju ništa da bi zaustavili negativne trendove i građanima osigurali toliko potrebna ulaganja i nova radna mjesta.
A za kraj ... dali ti ljudi (koji su ostali bez posla) misle da je bolje sada ili u bivšoj SR Hrvatskoj? ...