"Vaši na obali se oko gostiju baš ne trude puno, a oko Slovenaca ponajmanje. Sve je više po izreci "uzmi ili ostavi", s tim da se vidi da su im Nijemci, Talijani ili Austrijanci važniji od nas", tuže se mladi Ljubljančani, Mira i Uroš.
Taj dojam dijeli čak šezdeset posto slovenskih turista! Internetska anketa, koju je nedavno proveo ured Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani, pokazala je da se 20 posto gostiju iz Slovenije tako osjećalo tijekom cijelog odmora na hrvatskoj obali, a 40 posto povremeno, u restoranima, prodavaonicama i sl. Izravno na profesionalnost i gostoljubivost domaćina potužilo se 43 posto anketiranih, dok ih je po 20 posto nisko ocijenilo čistoću i razinu cijena. To zasad ne narušava očaranost slovenskih turista hrvatskim Jadranom. Tako ih se 39 posto izjašnava da će tijekom 2004. vjerojatno ponoviti odmor u nekoj od hrvatskih destinacija, a 52 posto je u to posve sigurno.
Za tradicionalno brojne hrvatske goste, s više od 900.000 dolazaka i 5,2 milijuna noćenja u prošloj godini, iskušenja su, međutim, sve veća. Po cijeni od dvjestotinjak eura odnedavno mogu s ljubljanske zračne luke sedam dana u Tursku ili Tunis, primjerice, čemu Hrvatska teško može cjenovno konkurirati.
- Slovensko tržište je među trima najznačajnijima za naš turizam. Ti gosti vole naše more i nitko ga ne može istisnuti, ali konkurencija je sve veća. Pitanje o zapostavljenosti stavili smo u anketu jer se dosta slovenskih turista na to tužilo našem ljubljanskom uredu. Rezultate ankete treba dobro razmotriti, ne zato da bi analizirali gdje je, kako i zašto netko doživio nešto neugodno ili neprilično, već da se pobrinemo da dobiju tretman kakav zaslužuju i kakav imaju drugi strani gosti. Ako smo naučili njemački ili talijanski, zašto se svi zajedno ne bismo potrudili naučiti i pokoju slovensku riječ - poručuje jadranskim domaćinima Goran Blažić, direktor ureda Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani.
Radmila KOVAČEVIĆ
