Hrvati bi do kraja godine trebali krenuti stopama zapadnih susjeda i
duhanski dim posve izbaciti iz javnih prostora. Slovencima primjena
zakona o zabrani pušenja teško pada, a
tamošnji pušači od kolovoza u duhanskom dimu mogu
uživati samo izvan zatvorenih javnih prostorija.
Svaki pušač sa zapaljenom cigaretom u zatvorenom javnom
prostoru izlaže se opasnosti da bude kažnjen, i to sa 125 eura. I ne
samo on jer će kaznu zbog njega platiti i odgovorna osoba, a iznos se
penje do 33 tisuće eura.
Zmago probio led
Inspektori su zbog toga oglobili i prvaka slovenskih nacionalista Zmagu
Jelinčiča, ali i privatnog ugostitelja u Zagorju koji se dosjetio da
dio svog restorana prekvalificira u privatni stambeni prostor u kojem
gosti mogu nesmetano pušiti.
Premda se kao glavni cilj zakona ističe zaštita svih
zaposlenika koji su mimo svoje volje izloženi duhanskom dimu,
antipušački je zakon izazvao glasna protivljenja. Uglavnom
se javljaju vlasnici kafića, neki parlamentarci koji računaju na
glasove pušača, ali i slovenski pisci koji su se prije
mjesec dana zauzeli za temeljitu promjenu zakona.
Ostvarivanje prava nepušača na život u zdravom
okolišu i donošenje takvog zakona posegnulo je u
prava pušača i narušilo njihovo temeljno pravo
odlučivanja o pušenju, zapisali su slovenski pisci u svojoj
Peticiji za promjenu duhanskog zakona.
Tome su dodali svoju tvrdnju da je nekoliko mjeseci nakon početka
primjene zakona praksa pokazala da nastaju apsurdne životne situacije,
nepotrebna nesnošljivost i nezadovoljstvo. Predstojnik
katedre za javno zdravlje Medicinskog fakulteta u Ljubljani Marjan
Bilban odgovara da bi svaka promjena tog zakona bila u suprotnosti sa
stručnim preporukama.
Pasivno
pušenje ubija
Ugostiteljski objekti u kojima se puši imaju 70 posto
viši stupanj koncentracije opasnih čestica u zraku od
nepušačkih restorana, a istraživanja potvrđuju da se
pasivnom pušenju pripisuje 14 posto smrtnih slučajeva
povezanih s uvjetima na radnome mjestu, kaže Bilban.
Pušenje je u Sloveniji zabranjeno čak i u vagonima za
pušenje međunarodnih vlakova dok prolaze kroz Sloveniju. Uz
jasno istaknute obavijesti o zabrani pušenja u tim
prostorijama ne smije biti ni pepeljara. Nadzor poštovanja
tog zakona povjeren je zdravstvenim inspekcijskim službama,
inspekcijama rada i tržišnom inspektoratu, a svi inspektori
imaju i potporu policije.
Od pušenja godišnje umre 3,5 milijuna ljudi
Zabrana je pušenja početkom ove godine uvedena u Francuskoj dok se u Njemačkoj proširila s tri na 11 saveznih pokrajina, a očekuje se da će narednih mjeseci tako biti i u još pet pokrajina. U Nizozemskoj je oko 70 posto hotela, restorana i ugostiteljskih lokala uvelo dobrovoljnu zabranu pušenja, a pored Slovenije potuna je zabrana pušenja u zatvorenim javnim prostorijama uvedena u Irskoj, Italiji, Malti, Švedskoj, Litvi, Estoniji, Finskoj i Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj puši svaki treći muškarac i žena. Od bolesti izazvanom pušenjem u svijetu godišnje umre 3,5 milijuna ljudi, a svakoga dana 10.000 osoba. Duhanski dim koji nastaje izgaranjem cigarete sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka Od posljedica pušenja umire 36% muškaraca i 13% žena mlađih od 70 godina. U SAD je 1964. godine pušilo je 40% Amerikanaca, a danas puši 22%. Pušenje je povezano s 30% smrtnosti od kronične srčane bolesti.