Najmanje se osam od deset Slovenaca za nepuna dva mjeseca namjerava
uključiti u odlučivanje o imenu novog oca nacije, a tu je ulogu do
jučer bilo spremno preuzeti trinaest kandidata. Svi bi oni u
predsjedničkoj palači željeli naslijediti drugog slovenskog
predsjednika Janeza Drnovšeka ili postići karizmu prvog predsjednika
Milana Kučana (66) koji je iskoristio mogućnost obnašanja predsjedničke
dužnosti puna dva mandata.
Broj je potencijalnih predsjedničkih kandidata za slovenske prilike
uobičajen. Koliko će ih doista ispuniti uvjete da 26. rujna podnesu i
službenu kandidaturu i za izbore 21. listopada dobiju mjesto na
glasačkom listiću i dalje je stvar njihove sposobnosti uvjeravanja
najbližih pristaša, koji im najprije moraju priskrbiti potporu neke
stranke i najmanje tri ili pet tisuća potpisa podrške. Gužva je tolika
da će svoga trećeg predsjednika Slovenci dobiti tek u drugom krugu
izbora.
Pet tisuća potpisa
Pet je tisuća potpisa potpore već prvog dana prikupljanja u ponedjeljak
prvi prikupio slovenski eurozastupnik Alojz Peterle. Dva je dana
poslije taj uvjet ispunio i ugledni slovenski diplomat Danilo
Türk. Bivši je guverner Banke Slovenije i Drnovšekov dugogodišnji
ministar financija Mitja Gaspari uvjeren da će dobiti 5000 potpisa
potpore, ali ih još nije počeo prebrojavati. Sigurnim se predsjedničkim
kandidatom smatra i prvak Slovenske nacionalne stranke Zmago Jelinčič
(59) koji će pristupnicu za predsjedničku utrku osigurati potpisima
trojice parlamentarnih zastupnika svoje stranke i tu završava popis
ozbiljnih pretendenata na uglavnom reprezentativan i malo utjecajan
predsjednički stolac, na kojem će ostati do konca 2012. godine.
Ostalih će se devet potencijalnih predsjedničkih kandidata još mjesec
dana boriti za mogućnost izlaska pred 84,1 posto Slovenaca koji, prema
podacima ankete tjednika Mladina, namjeravaju odlučivati o budućem
predsjedniku države.
Pahor odustao
Ozračje predsjedničke utrke, najavom svoje kandidature, još je potkraj
prošle godine stvorio Peterle i sve do sredine ove godine s
nestrpljenjem čekao odluku najjačeg takmaca, prvaka socijaldemokratske
stranke (SD) i eurozastupnika Boruta Pahora, koji je već dulje vrijeme
na glasu kao najpopularnija politička osoba. Pahor se na nagovor svoje
stranke odrekao predsjedničkih ambicija u nadi da će njegovi
socijaldemokrati iduće jeseni na općim izborima poraziti Slovensku
demokratsku stranku (SDS) aktualnog slovenskog premijera Janeza Janše.
Drnovšekova odluka da se ponovno ne kandidira za predsjednika Slovenije
Peterleu je donijela manje olakšanje jer su ankete Drnovšeku dale samo
41 posto glasova.
U ovom pretkandidacijskom razdoblju Slovencima je zasad jedino jasno da
pred sobom imaju najozbiljnije kandidate u Peterleu, Türku i
Gaspariju koji su stranački i politički vrlo jasno profilirani, ali se,
nakon 17 godina višestranačja, biračima žele predstaviti kao neovisni
kandidati. Poznato im je da Peterle uživa jasnu potporu desnih stranaka
predvođenih Janšinim SDS-om, a Türk i Gaspari bore se za glasove
pristaša ljevice.
Gaspari iza sebe ima liberalne demokrate, gubitnike prošlih općih
izbora, a Türk pred birače izlazi s potporom Pahorovih
socijaldemokrata, izvanparlamentarne stranke Aktivna Slovenija i
zastupničke skupine Zares nastale raspadom Rop-Kacinovih
liberaldemokrata. Jelinčičeva se uloga u kampanji uglavnom doživljava
kao dobra prigoda za podsjećanje biračkog tijela na opće izbore iduće
jeseni.
Iz prošlih vremena
U nedostatku njihova jasnog određivanja prema aktualnim
društveno-političkim, socijalnim i biračima zanimljivim pitanjima, a za
lakše prepoznavanje i razlikovanje političkih profila Peterlea,
Türka i Gasparija, slovenski mediji biračima i svojim čitateljima
nude mišljenja psihologa, stručnjaka za politički marketing ili govor
tijela.
Primjerice, profesor na Fakultetu društvenih znanosti Miro Kline
objašnjava da je Peterle opušten, nasmijan, jednostavan i gotovo uvijek
sa šeširom na glavi. Takav sigurno izaziva simpatije priprostih ljudi,
ponajprije onih koji žive izvan urbanih sredina, a drugdje ima teškoća
jer izgleda kao da je stigao iz nekih prošlih vremena. Općenito se može
reći da igra na kartu pčelara, letača i od raka izliječena bolesnika,
kaže Kline.
Mitja Gaspari
Od početka ove godine guverner Banke Slovenije Mitja Gaspari (56) na političku se scenu vraća kao gubitnik iz bitke za ponovni izbor na guvernersko mjesto. U sukobu s premijerom Janšom nisu mu pomogla ni sva priznanja i pohvale europskih financijaša za uspješno uvođenje Slovenije u eurozonu i zamjenu slovenskog tolara eurom. Među onima koji su mu dali potporu za prikupljanje 5000 potpisa za podnošenje kandidature Gaspari ističe glumce Radu Šerbedžiju, Branka Đurića Đuru i njegovu suprugu Tanju Ribič.
Alojz Peterle
Za Slovence je Alojz Peterle (59) jednostavno Lojze, a dobro ga pamte i kao prvog predsjednika vlade izabrane na višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. U jednoj je od Drnovšekovih vlada Peterle obnašao dužnost ministra vanjskih poslova dok premijer nije odlučio sam preuzeti kormilo vanjske politike. Mjesec dana nakon ulaska Slovenije u EU Peterle je glatko pobijedio na prvim slovenskim europarlamentarnim izborima i dvije godine poslije na tom je mjestu proglašen Europljaninom godine.
Danilo Türk
Stručnjak za međunarodno pravo i diplomat Danilo Türk (56) u Sloveniju se nakon 13 godina vratio s mjesta pomoćnika za politička pitanja bivšega glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. Prije toga je vodio tamošnju slovensku misiju. Široj je javnosti manje poznat. Uz njega ide opaska da “ostavlja dojam dobroga karakternog glumca elastična izražavanja i govora tijela”. Da pojača prepoznatljivost, kampanji je pristupio na način američkih predsjednika koji se u prvom krugu rukuju sa svakim prolaznikom.