Teško je naći Slunjana koji ne zna da je njihovo mjesto u mreži najboljih turističkih sela svijeta 2023. Slunj je vlasnik tog visokog priznanja Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija otprije dva tjedna, a samo su još 53 mjesta na cijeloj zemaljskoj kugli zaslužila tu prestižnu titulu zahvaljujući svojim 'kulturnim i prirodnim dobrima, predanom čuvanju temeljnih vrijednosti zajednice i predanosti razvoju održivog turizma'. Samu vijest prvi su dan pronijeli mediji, potom društvene mreže, a dalje se među 4.224 Slunjana širila od usta do usta.
„Mi smo Slunjani uvijek znali da je tako, a sad to zna cijeli svijet“, reći će slunjski umjetnik Juraj Belković za priznanje da je Slunj u društvu svega pedesetak 'izvanrednih turističkih ruralnih destinacija' svijeta, a u to je, među ostalima, upućen i šezdesetšestogodišnji Nikola Štefanac, odnedavno u mirovini, kojeg svih 66 godina budi i uspavljuje Slunjčica.
-Vidio sam na Faceu, naravno da mi je drago... – reći će nasmijani gospodin Nikola, koji živi u Rastokama. – Mi domaći volimo turizam i turiste, važno nam je samo da nakon njih sve ostane čisto i uredno, tako i bude, a i oni sve više vole nas. Za mene nema ljepšeg mjesta od Slunja i Rastoka. Jedino, ljudi je ovdje malo i jako im je drago kad netko dođe, obraduju se da imaju s kime progovoriti, a turisti sigurno osjećaju koliko su dobrodošli – kazuje Nikola za kojeg je Slunj najbolje selo na svijetu u prvom redu zbog rijeka i vode bez čega, kaže, ne može zamisliti život.
VEZANI ČLANCI
Statistika, inače, kaže da su Slunjani rasuti njih deset na svaki četvorni kilometar. Od početka godine njihov je grad posjetilo oko 43.000 turista i 22 posto više nego u istom razdoblju lani. I danas su u Slunju imali nešto više od 250 gostiju, a s jednodnevnim posjetiteljima do kraja dana bude ih i petstotinjak. Do stranih gostiju – a ovih dana ih u Slunju ugošćavaju čak i iz daleke Koreje - uglavnom se još nije probila vijest o tome da se Slunj našao u mreži 54 najbolja turistička sela svijeta, i to između 260 pretendenata na to visoko priznanje.
- Ali, vjerujemo da će ta činjenica tek imati odjeka među potencijalnim gostima iz inozemstva. Strani su se mediji nakon ovog priznanja Svjetske turističke zajednice baš dosta raspisali o Slunju – zadovoljna je direktorica Turističke zajednice Slunja Jasmina Mrkonja.
Do danas za za prestižno priznanje Slunju nije znao ni Dražen Bilonić, ali kaže, ni ne čudi ga. U Slunj je došao s obitelj, a u Rastokama smo ga, dok su supruga i kćerka odšetale svojim putem, uhvatili u društvu sina Tonija.
- Puno sam puta prošao kroz Slunj, a evo sada sam tu prvi puta i turistički. Stvarno je prelijepo. Takve ljepote ima malo gdje u svijetu... – kaže Dražen i dodaje kako se se ljudima koji žive u Rastokama ima na čemu zavidjeti...
Prednosti života u slunjskom kraju sve više prepoznaju i stranci. Gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić otkriva da se zadnjih nekoliko godina doselilo četiri - pet nizozemskih i jedna njemačka obitelj.
-Slunj je izvrsno mjesto za život, posebice zbog svoje iznimne prirodne ljepote, Rastoka, Korane, Mrežnice...Volim Slunj i zato što nije velik, siguran je, ima čisti zrak u odnosu na većinu Europe, a sve za osnovne potrebe lako je dostupno. Osim toga, Slunjani su jako gostoljubivi – reći će zašto je njemu već nekoliko godina Slunj 'najbolje selo na svijetu' Nizozemac Chiel van der Voort, koji je za dobro čuvanu tajnu o tome kakvo se priznanje Slunju sprema uspio načuti i prije nego su slunjski predstavnici krenuli za Uzbekistan, gdje je dodjela održana u sklopu zasjedanja Glavne skupštine UN-a.
VEZANI ČLANCI
Kako bilo, i kako je danas za male svečanosti u Slunju povodom priznanja Svjetske turističke organizacije poželio i državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina, očekuje se da titula najboljeg turističkog sela u 2023. vine Slunj u još ozbiljnije turističke vode. Gradić u Karlovačkoj županiji nije nepoznanica svima koji tragaju za predahom u miru i zelenilu, a po mjeri je i mnogim Slunjanima.
- Možda je za mlade mana što nema puno mogućnosti za zapošljavanje. Ali Slunj ima puno prednosti. Mala je sredina u kojoj se svi poznajemo, svi smo spremni uzajamno pomoći. Sedam godina sam živio u Zadru, falio mi je taj osjećaj zajedništva malog mjesta. A, na koncu, u Slunju se i lakše skućiti, cijene su ipak niže nego u nekim većim, turistički razvikanijim mjestima. Recimo, u Zadru sam podstanarski stan plaćao 400 eura, a dok sam bio podstanar u Slunju je stan iste veličine bio 170 eura – kazuje Josip Kolaković, koji u Slunju radi kao recepcioner u hotelu, a svoj grad više nema namjeru napuštati.
