Istraživanje OECD-a, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, pokazalo je dramatičan rast jaza između bogatih i siromašnih stanovnika gotovo svih zemalja svijeta. Prema ovome dokumentu, jaz između bogatih i siromašnih u protekle se tri godine produbljen je više nego što je narastao tijekom 12 godina prije tog perioda.
– Gospodarska kriza koja vlada svijetom razotkrila je prividnu jednakost među građanima pojedinih zemalja. Bogati postaju još bogatiji jer mogu jeftino kupovati zemljišta i nekretnine, dok oni koji su bili na granici siromaštva gubitkom već i malog dijela prihoda padaju ispod te granice i cijeli im se sistem ruši. Danas kod nas više nema srednje klase – kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu dr. Ljubo Jurčić.
Kobne mjere štednje
Prema analizi OECD-a, rastu jaza između bogatog i siromašnog segmenta društva znatno su doprinijele i mjere štednje koje, prema preporukama MMF-a, provodi niz zemalja svijeta. Ukidanje ili smanjivanje socijalnih mjera poput naknade za nezaposlenost, rodiljskih naknada znatno je doprinijelo ovoj poraznoj statistici.
– Živimo u kapitalizmu koji prolazi kroz veliku, ozbiljnu krizu i jasno je da to utječe na najsiromašniji sloj građana. S jedne strane, zaduženja prosječnih ljudi golema su, a s druge je strane činjenica da nikada u povijesti bonusi bankarima, nagrade poznatim sportašima ili menadžerima nisu bile više – kaže povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. Tvrtko Jakovina.
Hrvatska dijeli trendove
Prema objavljenom dokumentu, jaz između bogatih i siromašnih najviše se produbio u SAD-u, Turskoj, Meksiku i Čileu. S druge strane, najviša razina socijalne jednakosti zadržala se na sjeveru Europe, na Islandu, u Norveškoj i Danskoj, ali i u susjednoj Sloveniji. Hrvatska nije bila uključena u analizu koja je obuhvatila 32 zemlje svijeta, no gotovo je sigurno da ovi trendovi postoje i kod nas.
– Hrvatska zasigurno dijeli ove trendove. Za socijalna davanja u Europi više nema novca kao nekad i morat ćemo se naučiti da više neće biti toliko izdvajanja za zdravstvo ili umjetnost, ne onoliko koliko ih je bilo prije. Na primjer, sada su u zdravstvu dvije opcije. Ili ćemo razvijati egipatski model u kojemu bogati mogu dobiti sve dok je siromašnima usluga niska ili model prema kojem ćemo svi imati nešto manje, ali prilično izjednačeno – kaže dr. Jakovina.
>>Europa: Usporavanje štednje u zamjenu za brze reforme
