Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 84
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
14.08.2023. u 12:14

No načelniku Ceciću Karuziću koji je 3. kolovoza uz brojne uzvanike proslavio 30 godina ponovnog uspostavljanja općine Šolta želja je da Bratska kuća dobije i reprezentativni stalni postav koji će svakog namjernika, ali i Šoltanke i Šoltane, podsjećati na veliku hrvatsku i europsku pjesnikinju koju su krajem prošle godine u Sofiji usporedili s Anom Ahmatovom i Marinom Cvetajevom

Vesna Parun drugi put se vratila u Grohote na Šolti. Prvi put bilo je to krajem listopada 2010. kad je pokopana na starom groblju bratovštine sv. Stjepana Prvomučenika uz veličanstvenu istoimenu župnu crkvu. A onda je 2. kolovoza ove godine u Bratskoj kući u Grohotama predstavljena knjiga Vesninih proznih (i nepoznatih) poetskih zapisa "Kad ptica prestane voljeti" u izdanju Hrvatskog državnog arhiva. Brojna publika mogla je u galeriji Bratske kuće razgledati i iznimno zanimljivu izložbu posvećenu Vesninim djelima i životu nazvanu "Bajka zvjezdana" (njeni su autori Melina Lučić i Marijan Bosnar) koja je već obišla Zagreb, Slavonski Brod i Osijek

. A ovog je ljeta stigla i do Grohota u kojima je početkom prošlog stoljeća živio Vesnin omiljeni djed Ante Mateljan Jukić. Ondje su se upoznali, a na kraju 1913. i oženili pjesnikinjina majka Antica i otac Ante Parun s otoka Prvića. Zaslugom načelnika općine Šolta Nikole Cecića Karuzića, Vesna Parun je i pokopana u Grohotama, na otoku koji je često nazivala Pepeljugom, ali i posebno voljela jer ju je podsjećao na majku.

No načelniku Ceciću Karuziću koji je 3. kolovoza uz brojne uzvanike proslavio 30 godina ponovnog uspostavljanja općine Šolta želja je da Bratska kuća dobije i reprezentativni stalni postav koji će svakog namjernika, ali i Šoltanke i Šoltane, podsjećati na veliku hrvatsku i europsku pjesnikinju koju su krajem prošle godine u Sofiji usporedili s Anom Ahmatovom i Marinom Cvetajevom. Tako bi i nevelika Šolta, otok koji se nalazi blizu, ali i dovoljno daleko od Splita, dobila još jedan kulturni i turistički mamac, ali i spomen na svoju bogatu baštinu u kojoj posebno mjesto svakako pripada i Marku Maruliću i brojnim drugim velikanima hrvatske kulture. Šolta je već i danas otok kulture. Nakon predstavljanja knjige i otvaranja izložbe u povodu dana općine Šolta, u prelijepom Đardinu u središtu mjesta održan je sada već tradicionalni operni koncert "Opera u ljetnoj noći" na kojem je domaćica bila operna pjevačica, sopranistica Mia Domaćina Topalušić, također Šoltanka. Ovog je puta nastupila uz još jednu Šoltanku, mezzosopranisticu s međunarodnom karijerom Andreu Witte (rođenu Purtić iz Donjeg Sela) i iskusnog i uvaženog pijanista Darijana Ivezića. Atraktivan, ali i poučan program nije ponudio samo operne i operetne arije, nego i popijevke Dore Pejačević, čiju obljetnicu ovih dana slavi i glasoviti londonski festival ozbiljne glazbe BBC Proms.

A posebna vrijednost ovog koncerta bila je činjenica da je Mia Domaćina publici čitala i tekstove popijevki i arija koje su izvođene u podnožju kaštela Slavić u Grohotama, koji se sastoji od dvije spojene kune i koji bi također u skoroj budućnosti trebao služiti kulturnim potrebama otoka koji zorno dokazuje da kultura ne živi samo u velikim gradovima koji imaju razvedenu kulturnu infrastrukturu. Šolta nas poučava da u turizmu nije bitno samo uporno i štrebersko brojanje gostiju i broja noćenja i automobila na autocestama. Održivi turizam sastoji se i od kulturnih programa koji mogu zadovoljiti i širu i stručnu javnost, a baš u takvima, zaslugom i Kulturno-informativnog centra otoka Šolte, koji vodi Marina Garbin, mogu uživati i svi posjetitelji škoja koji je sačuvao otočnu autentičnost i nedirnutost, ali se uspio i brendirati kao otok odličnih vina i svjetski priznatih maslinovih ulja. A ako su znali sačuvati dobričić koji je u bliskoj rodbinskoj vezi s plavcem malim, onda će Šoltani valjda znati sačuvati i svoju mediteransku arhitekturu i mediteranski krajobraz, koji u nekim dijelovima Dalmacije sve više ustupa mjesto obijesnom profiterstvu koji u ime napretka uništava sve što su nam preci ostavili u nasljeđe.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije