Ukidanje matičnih i pretvaranje u područne svih škola koje imaju mali broj učenika, spajanje malih razreda i drukčiji obračun norme nastavnika mjere su kojima će Ministarstvo obrazovanja početi štednju. U Ministarstvu naglašavaju da u Hrvatskoj ima škola s petnaestak, dvadeset ili stotinjak učenika i sve te škole, kao i one koje imaju nekoliko stotina ili čak i više od tisuću djece, imaju ravnatelje, tajnice, računovođe, čistačice... Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 27 matičnih škola ima manje od 200 učenika, brojke koja je recimo u Sloveniji granica ispod koje škola ne može biti matična već samo područna. U Ministarstvu su izračunali da bi ukidanjem malih matičnih škola godišnje uštedjeli 70-ak milijuna kuna. Drugu mogućnost uštede vide u spajanju više malih razreda u jedan veliki. Primjerice, u pojedinim sredinama, pa čak i u samom središtu Zagreba, postoje razredi sa 10 do 15 učenika.
Sve više nastavnika
Iako su takvi razredi poželjni, a predviđeni su i pedagoškim standardom, ipak iz Ministarstva poručuju da nisu prikladni za doba recesije i štednje.
Apsurdno je da broj učenika u našim školama stalno pada već godinama, a broj nastavnika je konstantno u porastu, kaže naš sugovornik iz Ministarstva obrazovanja, priznajući da će se, osim temeljite analize škola i razreda, pozabaviti i brojem zaposlenih i njihovim normama.
Danas su rijetki učitelji koji u razredu odrade 22 sata tjedno. Umjesto toga rade 12-13 sati, a razliku nadoknade sindikalnim aktivnostima, razredništvom, dopunskom ili dodatnom nastavom, članstvom u županijskim aktivima. Kad bi nastavnici odradili svoja 22 sata ili kad bi im se norma povećala za samo jedan sat, pojavio bi se značajan višak zaposlenika i mogućnost dodatnih ušteda, kalkulira naš sugovornik.
No, da bi se išta od planiranog moglo provesti, bit će nužno promijeniti Državni pedagoški standard za osnovno školstvo, što vjerojatno neće biti teško, ali gotovo nepremostiva prepreka bit će kolektivni ugovori.
Za cipelarinu 30 milijuna
Jedna od beneficija koju uživaju pojedini prosvjetari jest i tzv. cipelarina, koju porezni obveznici zaposlenima u osnovnim školama godišnje plaćaju 30 milijuna. Riječ je o naknadi učiteljima koji žive kilometar od radnog mjesta, nemaju javni prijevoz pa na posao odlaze pješke. Uslijedit će i revizija troška za prijevoz koji godišnje iznosi 300 milijuna kuna. Prema nekim procjenama, uštedjet bi se mogla trećina tog iznosa. Manje uštede planirane su i u području znanosti spajanjem nekih instituta i ustanova te izdvajanjem iz sustava pojedinih poslova, primjerice, čišćenja, računovodstva. U Ministarstvu upozoravaju da su to dugoročne mjere koje će se razraditi i pripremiti u ovoj godini.
Prosvjetari Hrvatske, ujedinite se!