Ekonomska kriza u Španjolskoj dobila je danas dramatičan zaokret kada su ministri financija euro zone organizirali hitnu video konferenciju kako bi razmatrali mogućnost davanja 100 milijardi eura zajma za spas posrnulih španjolskih banaka. Španjolska tako postaje četvrta zemlja EU koja treba tzv. bailout, odnosno financijsku injekciju iz EU za održavanje na životu. Ostale tri su Grčka, Irska i Portugal.
Španjolska će ovih dana službeno podnijeti zahtjev ostatku euro zone u kojem će tražiti 100 milijardi eura pomoći. Taj novac treba joj za dokapitalizaciju banaka koje, zbog pretjerane izloženosti urušenom tržištu nekretnina, propadaju i prijete da će sa sobom odvući na dno čitavu španjolsku ekonomiju. Španjolski javni dug nije zabrinjavajuće velik, kao u nekim drugim državama, ali njezine banke izgubile su velik novac kada je pukao mjehur od sapunice na tržištu nekretnina.
- Treba nam brzo rješenje - rekao je uoči video konferencije Jean-Claude Juncker, predsjednik Eurogrupe u kojoj sjede svi ministri financija euro zone. MMF je ranije procijenio da bi za dokapitalizaciju španjolskih banaka trebalo najmanje 40 milijardi eura, a agencija Fitch procijenila je da bi trebalo 60 do 100 milijardi eura. Španjolski ministar ekonomije Luis de Guindos na sinoćnjoj press konferenciji u Madridu nije želio spominjati iznos od 100 milijardi eura, ali taj je iznos, kao procjena, spomenut u priopćenju Eurogrupe.
Španjolske vlasti lobiraju za promjenu dosadašnje prakse Europske središnje banke (ECB), koja ne posuđuje izravno bankama, nego državama koje onda tim novcem saniraju svoje banke. Ali ta promjena teško se može dogdoiti preko noći jer se Nijemci protive mogućnosti da se ECB pretvori u kreditora komercijalnih banaka, odnosno "zajmodavca u krajnjoj nuždi" koji bi spašavao svakog u euro zoni tko se nađe u problemima. U razgovoru za današnji Welt am Sonntag, predsjednik Bundesbanke Jens Weidmann rekao je kako bi se Španjolska, ako joj je nužna financijska pomoć EU, trebala obratiti Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF), a ne ECB-u.
Španjolske vlasti proteklih dana su ponavljale da ne trebaju pomoć izvana, ali neslužbeno se govori da je Madrid pod velikim pritiskom Berlina i Bruxellesa koji žele da Španjolci popune crnu rupu u svojim bankama prije grčkih izbora sljedeće nedjelje, 17. lipnja, nakon kojih bi Grčka mogla biti na korak do izlaska iz euro zone, što bi moglo pokrenuti domino efekt nesigurnosti u drugim ranjivim zemljama koje koriste euro. A Španjolska je jedna od njih.
Srna | 08. 06. 2012. Hrvatska ugroženija od Španije i Italije Lista 20 zemalja sveta ugroženih bankrotom Na skali od 20 zemalja sveta koje su najugroženije bankrotom Hrvatska se nalazi na desetom mestu. Ekipa američkog portala "Biznis insajder" prostudirala jea je 59 zemalja i složila listu od 20 zemalja s najvećim šansama za bankrot, odnosno s najvećom cenom osiguranja duga. Prema ovom istraživanju, Hrvatska je ugroženija od Španije i Italije, iako ove zemlje grcaju u finansijskim problemima. Jedina relativno utešna vest jeste da je hrvatski trošak zaduživanja na godišnjem nivou smanjen za 1,9 odsto. Listu najugroženijih zemalja predvode Grčka i Argentina, a slede ih Kipar, Ukrajina, Portugalija i Venecuela. U lošijem položaju od Hrvatske su Egipat, Irska i Mađarska, a u neznatno boljem Španija i Italija. Kao zaseban entitet ekipa "Biznis insajedera" izdvojila je Dubai, koji je 15. na listi najugroženijih od bankrota