Dok prolazite najljepšim dijelom Jadrana i divite se ljepotama i skladu
Dubrovnika, Hvara, Korčule, Trogira – odjedanput nabasate na lažni
dvorac koji ima repliku ograde meksičke hacijende, pročelje od cigle iz
australskih predgrađa, neke čudne dodatke koji sliče na puškarnicu te
neizbježan bavarski lovački krov.
Agresivna gradnja
Takvih mjesta na obali nipošto nije malo jer se mogu vidjeti u Istri i
Primorju, a ponajviše u Dalmaciji. Vir, Stobreč, Kaštela, Čiovo,
Premantura... mogli bismo tako nabrojati pola Jadrana koji je
nepovratno uništen agresivnom neplanskom izgradnjom. Nema zapravo
mjesta koje nije okrznuto, ali nasreću nisu svugdje napravljene
nepopravljive štete.
Glavni Sanaderov arhitekt Jerko Rošin, koji je od premijera dobio
zadaću da zaštiti hrvatski prostor, pokušava zaustaviti devastaciju i
agresivnu izgradnju. Njegov Savjet prostornog uređenja države napravio
je procjenu stanja u prostoru te dao preporuke kako stati nakraj
izgradnji koja narušava jedinstvenu ljepotu Jadrana.
Mrkva i batina
Mjere sadrže mrkvu i batinu: legalizirati ono što je moguće, srušiti
ono što se mora te podvući crtu i ubuduće pomno voditi brigu o prostoru
bez improvizacije i popuštanja raznim lobijima. To je jedin put da se
ne ponovi sudbina Vira, Stobreča, Čiova, ali i mnogih drugih, možda
manje poznatih ali jednako tako nepovratno uništenih mjesta.
– Hrvatski prostor znatno je devastiran bespravnom izgradnjom,
ponajprije na obalnom i otočnom području, ali i u većim gradovima –
tvrdi Rošin.
Dok za bespravnu gradnju, koja se može rušiti, ima lijeka, veliki
problem je takozvana legalna izgradnja. Riječ je o gradnji koja
ima sve potrebne dozvole, ali je njezina izvedba prava šaka u oko
prostoru.
– Paradoks je da su na nekim mjestima puno veću štetu u prostoru
napravile kuće koje imaju sve papire. Primjerice, na Šolti ima puno
bespravnih objekata, a nisu svi u sukobu s okolišem. Na drugoj strani
imamo apartmansko naselje u Nečujmu na Šolti koje ima sve papire,
a potpuno je strano okolišu – objašnjava Rošin.
Europska atrakcija
Naš Jadran je, dodaje, europska atrakcija i njemu gravitira više od 400
milijuna Europljana s različitom interesima i enormnim, često i
špekulativnim, kapitalom kojemu se ponakad vrlo teško othrvati.
– Postoje pritisci, ali im se stručni i pošteni ljudi mogu oduprijeti
tako što će poštovati etiku struke i opći moral – zaključuje Rošin.
Špekulativna gradnja uništila pola jadranske obale
