Iako se u Njemačkoj još uvijek relativno dobro živi, mnogi smatraju kako to nije više ona ista zemlja kao prije 10 ili 20 godina, a još je manje onakva kakva je bila prije dvije godine otkad je najjače europsko gospodarstvo počelo tonuti u recesiju. A dvije godine recesije zaredom dogodile su se samo jednom u njemačkoj poslijeratnoj povijesti, i to 2002. i 2003. godine. S obzirom na izjavu ministra Habacka kako "od 2018. njemačko gospodarstvo nije bilježilo značajan rast", sadašnje stanje i trend slabljenja najjačeg europskog gospodarstva nije ohrabrujuća vijest kako za europskog giganta tako i za cijelu Europu.
Ne ohrabruje pritom ni nedavna izjava njemačkog vicekancelara i ministra gospodarstva Roberta Habecka (Zeleni) koji je rekao kako u idućoj godini očekuje pad domaćeg bruto proizvoda (BDP) za 0,2 posto. Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) sa sjedištem u Berlinu Marcel Fratzscher za trenutačnu krizu prstom upire u "visoke troškove energije" koji su doveli do "lošeg raspoloženja u gospodarstvu".
"Ako poduzetnici nemaju povjerenja u državu, neće ulagati. Ako građani nemaju povjerenja da im je posao siguran, da imaju dobre prihode, neće trošiti, nego će štedjeti. Takva je situacija u ovom trenutku u Njemačkoj", rekao je Fratzscher ističući kako "takva spirala vodi izravno u krizu". U uvjetima kada se njemačko gospodarstvo ne uspijeva oporaviti, Njemačka postaje sve manje atraktivna kao poslovna destinacija: mnoge tvrtke se gase ili prebacuju (sele) svoje poslovanje u druge zemlje. Njemačka bilježi sve više stečajeva, a razne firme dijele otkaze i smanjuju broj zaposlenih.
Navodno, samo u velikim i jakim njemačkim firmama krajem ove i početkom iduće godine uručeno je ili najavljeno dijeljenje oko 40 tisuća otkaza. Uz već poznate najave i previranja u automobilskom koncernu Volkswagen, poslovne gubitke bilježi i BASF, eBay, SAP… U posljednje vrijeme broj nezaposlenih je "iznenađujuće jako porastao". Iako tomu pridonosi i sve veći broj migranata čiji dolazak, unatoč poduzetim različitim mjerama, još nije potpuno prestao, broj nezaposlenih na burzama povećan je sve većim brojem stečajeva u različitim industrijskim branšama, od auto do kemijske industrije.
Slično kao i DIW, najveći njemački institut za istraživanje tržišta GfK nedavno je objavio kako je kod mnogih njemačkih domaćinstava zabilježen blagi pad realne kupovne moći. Zbog straha za budućnost, Nijemci sve više štede. Povećana štednja dovodi do pogoršanja potrošačke klime u Njemačkoj jer se, kazao je, "očito među ljudima ponovno širi sve veća nesigurnost", pojašnjavaju iz GfK dodajući kako "ljudi štede jer strahuju od gubitka posla. A to onda utječe na reduciranje izdataka i smanjenje potrošnje ili u konačnici do, prema navodima analitičara, povećanja rizika od recesije".
>>>> VIDEO Raspad koalicije nije mogao doći u gorem trenutku: 'Njemačka ostala bez kormila'
Pad kupovne moći kod Nijemaca osjeti se kako u cijeloj Europi tako i u Hrvatskoj. Jer manje novca u džepovima Nijemaca znači manje kupovine i manje putovanja. Ako Nijemci manje kupuju i manje putuju, to osjete kako hrvatski izvoznici tako i hrvatski turizam koji onda bilježi manji broj dolazaka njemačkih turista. Njemački analitičari smatraju kako je do slabljenja njemačkog gospodarstva došlo smanjenjem industrijske proizvodnje zbog premještanja velikog dijela industrije u zemlje s jeftinijom radnom snagom. Nakon što je, zbog napada Rusije na Ukrajinu došlo do energetske krize u Njemačkoj, stanje se još više pogoršalo.
Njemačko industrijsko udruženje (BDI) nedavno je iznijelo podatak kako je njemačko gospodarstvo danas više nego ikada prije ovisno o uvozu iz Kine. "Zaustavljanje uvoza kineskog litija domaću bi industriju moglo stajati oko 115 milijardi eura, odnosno 15 posto društvenog proizvoda. Posebno je izložena automobilska industrija", navedeno je u studiji BDI predstavljenoj u Berlinu, a koju je prenijela Njemačka novinska agencija (dpa).
Iako se Njemačka nastoji "otrgnuti" od ovisnosti uvoza iz Kine i okrenuti američkom i drugim tržištima, o čemu svjedoči i uklanjanje stotinjak proizvoda s popisa koji se uvozne iz Kine, njemačko gospodarstvo još uvijek uvelike ovisi o opskrbi nizom proizvoda i sirovina iz najmnogoljudnije zemlje svijeta. Zasad njemačko gospodarstvo ovisi o uvozu 23 strateške sirovine iz Kine, uključujući litij i druge rijetke metale. Stoga BDI preporučuje "smanjenje ovisnosti uvozom sirovina iz više izvora i razvojem domaće eksploatacije i prerade, kao i razvojem tehnologije recikliranja".
Zanimljivo je istaknuti kako su mnogi predstavnici njemačke industrije zabrinuti mogućem njemačkom potpunom okretanju SAD-u koji je odavno jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke. Tomu svjedoči i istraživanje uglednog Instituta Ifo iz Münchena, koje je provedeno dva tjedna prije američkih izbora, koje je pokazalo kako je oko 44 posto anketiranih njemačkih poduzeća izrazilo strah od negativnih posljedica u slučaju Trumpove pobjede. To se posebno odnosi na automobilsku industriju i izvoz njemačkih vozila u SAD-e s obzirom na Trumpove prijetnje u predizbornoj kampanji o "novim carinama na europske i njemačke proizvode".
Nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, njemački mediji su izvijestili kako su dionice Tesle (čiji je vlasnik Elon Musk kao jedan od najvećih Trumpovih pristaša donirao više od 130 milijuna dolara za njegovu kampanju) porasle za gotovo 28 posto (agencije), a tržišna vrijednost Tesle dosegla 926,45 milijardi eura prvi put u dvije godine. U istom razdoblju vrijednosti njemačkih proizvođača automobila pale su za nekoliko postotaka. Među njima najviše su pale dionice BMW-a koji je izgubio više od pet posto vrijednosti. Padu dionica njemačkih proizvođača automobila nisu pomogla ni uvjeravanja vicekancelara Habecka koji je rekao kako ne očekuje da će nove američke carine biti postavljene na način "da bi posebno pogodile njemački izvoz u SAD".
Ako ovakva gospodarska nestabilnost potraje, strahovanja su da se ona ne bi pretvorila u političku nestabilnost. S obzirom na to da Nijemci iz svoje povijesti znaju što se događa kada se "gospodarske nestabilnost pretvori u onu političku", pri čemu onda "ekonomski problemi postaju sekundarni, a na površinu izbija nacionalizam", breme odgovornost političara iz vodećih političkih stranaka postaje teže. To ih, uz ostalo, tjera na dogovor i po mogućnosti što skorije sastavljanje nove vlade koja će znati oporaviti gospodarstvo i pokušati izvući zemlju iz trenutačnog stanja.
Jedan takav dogovor napravljen je ovih dana kada su čelnici vladajućeg SPD-a i najjačeg oporbenog bloka u njemačkom parlamentu (Bundestagu), demokršćanske Unije CDU/CSU usuglasili datum održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora. Iako su demokršćani tražili žurno raspuštanje Bundestaga i održavanje izbora već 19. siječnja, a SPD je nastojao odugovlačiti i predlagao izbore tek koncem ožujka, analitičari kažu da je "prevladao razum i odgovornost za zemlju". Tako je nakon raspada Semafor koalicije kao datumom prijevremenih izbora okvirno dogovoren za (najvjerojatnije) 23. veljače ili (također moguće) 16. veljače 2025. Glasanje o povjerenju manjinskoj vladi kancelara Scholza, koja neće dobiti podršku u Bundestagu, predviđeno je za 16. prosinca, nakon čega slijedi raspisivanje izbora.
>>> FOTO Njemački premijer Olaf Scholz stigao u Kinu
Kako god bilo, sad će se privremeni izbori održati dobrih sedam mjeseci ranije nego što je bilo planirano. A prvotno su redovni izbori za 21. saziv Bundestaga bili zakazani za 28. rujna 2025. No, konačnu odluku o datumu izbora donijet će njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier koji je zbog nastale političke krize otkazao trodnevni posjet Saudijskoj Arabiji koji je bio planiran za sljedeći tjedan. Iz unije CDU/CSU izvijestili su kako su pristali na dogovor i napravili ustupke SDP-u kako bi u Bundestagu prošli neki važni projekti, poput "povećanja dječjeg doplatka, Deutschlandticketa, olakšica za industriju i dobavljače te zaštite Ustavnog suda protiv antidemokratskih nastojanja".
U gospodarskim uvjetima u kojima se nalazi Njemačka prijevremeni izbori bili su, po sudu mnogih analitičara, "nužno zlo" budući da "crveno-zelena" manjinska vlada SPD-a i stranke Zeleni, koja je ostala nakon izlaska FDP-a iz Semafor koalicije, nema većinu u Bundestagu. Stoga se svi slažu kako je sada najvažnije u najkraćem roku održati prijevremene izbore i izabrati novu vladu. Sudeći po anketama, jasno je koju bi stranku većina njemačkih građana najviše sada voljela vidjeti u novoj vladi. Bez sumnje je to demokršćanska Unija CDU/CSU-a čiji kandidat za premijera Friedrich Merz je po popularnosti daleko ispred aktualnog kancelara Olafa Scholza. S kim će Unija u koaliciju, zasad je teško reći jer oko 32 do 35 posto glasova, koliko osvajaju u anketama u zadnjih godinu dana, nije dostatno za sastav nove njemačke vlade. Za to će im svakako biti potreban partner. Po svoj prilici, to bi mogao biti liberalni FDP čiji je čelnik Christian Lindner okrivljen za raspad Semafor koalicije. I prije pada "Semafora", prema anketi javnog servisa ZDF, više od 84 posto Nijemaca iskazalo je želju za održavanje prijevremenih izbora za njemački parlament.
U prvoj tjednoj anketi nakon prestanka postojanja vlade kancelara Olafa Scholza, liberali su se vratili na pet posto, što je potrebni prag za ulazak u Bundestag. Smijenjeni ministar i vođa FDP-a Lindner vjeruje da je izlaskom iz koalicije napravio dobru stvar te, kako je izjavio, očekuje podršku od najmanje osam posto glasova birača. Unija je na svojih, reklo bi se, standardnih više od 32 posto, a SDP je pao na 15,5 posto podrške. Ostale stranke, osim Saveza Sahra Wagenknecht (BSW) koji je ostao na razini prethodnog tjedna, zabilježile su rast. Najveći dobitnik u anketi je stranka Alternativa za Njemačku (AfD) koja je na domak 20 posto birača. Zeleni, koji su posljednju godinu bili stalno u padu, sada su dobili jedan postotni bod i dosežu 11,5 posto podrške. A to je još uvijek daleko od 20,5 posto, koliko su dobili na posljednjim izborima.
Na ljestvici najnepopularnijih političara, kancelar Sholz je na 19. od 20 mjesta na ljestvici. Lošiji od njega je jedino kontroverzni AfD-ovac Tino Chrupalla. Prvo mjesto po popularnosti drži SPD-ov ministar obrane Boris Pistorius koji je još više povećao svoje vodstvo i sada je 20 izbornih bodova ispred stranačkog kolege i kancelara Olafa Scholza. Prema ispitivanju Instituta Forsa, 57 posto građana želi da SDP-ov kandidat za kancelara ne bude Scholz, već aktualni ministar obrane Boris Pistorius. Među biračima SPD-a, Pistoriusa kao kandidata želi većina ispitanih, njih 58 posto. I među biračima SPD-a ministra obrane Pistoriusa kao kandidata želi većina ispitanih, njih 58 posto. Nezadovoljstvo radom kancelara Olafa Scholza u anketi je iskazalo čak 72 posto birača, dok je nezadovoljstvo radom ministrom gospodarstva Robertom Habeckom iz stranke Zelenih iskazalo 64 posto. Najmanji postotak iskazanog nezadovoljstva od čelnika dojučerašnje vladajuće koalicije ima Christian Lindner, čiji rezultat se zaustavio na 58 posto.
Prije nadolazećih novih izbora za Bundestag, zasad još uvijek nema jasne većine koju građani vide kao novu vladinu koaliciju. To je pokazao i rezultat istraživanja instituta Forse kojeg je krajem prošlog tjedna naručio Stern. Na pitanje: "Nakon nadolazećih novih izbora za njemački Bundestag, vjerojatno će se morati ponovo formirati koalicija. Koju biste koaliciju vi osobno preferirali?" uslijedili su zanimljivi odgovori na ponuđene koalicije: CDU/CSU i SPD,CDU/CSU i Zeleni, CDU/CSU i FDP te CDU/CSU, FDP i Zeleni. Tako je trećina ispitanih odgovorila kako bi željeli novu vladu u izdanje "velike koalicije CDU/CSU i SPD-a". Ta varijanta je dobila i najveći broj glasova u anketi u kojoj je posve jasno pokazano kako većina od 70 posto ispitanika želi da demokršćanska Unija predvodi novu njemačku vladu.
Razlike prema stranačkim pristašama su izrazite: među glasačima CDU/CSU-a i SPD-a nova "velika koalicija" nailazi na najveću podršku od svih varijanti saveza. Ta varijanta je u najvećoj većini podržana čak i među pristašama SPD-a. Najveća skupina pristaša stranke Zeleni (48 posto) željela bi crno-zeleni savez (CDU/CSU – Zeleni). Čak 71 posto birača FDP-a želi da njihova stranka formira novu vladu s demokršćanskom Unijom čiji su godinama vladajući partner. Najnepoželjnije stranke za koaliciju su AfD i BSW čiji članovi bi podržali druge, a ne spomenute eventualne saveze za novu vladu.
Što se tiče popularnosti dosad istaknutih kandidata velikih stranaka za novog kancelara, najveću podršku ima Friedrich Merz iz CDU, koji je ispred Olafa Scholza iz SPD-a, Robert Habeck iz stranke Zelenih, Alice Weidel iz AfD-a te Sahra Wagenknecht, čelnica istoimenog ljevičarskog saveza (BSW). Pred novom njemačkom vladom bit će mnogi izazovi na koje nije uspješno znala odgovoriti Semafor koalicija. Osim rješavanja problema iz svakodnevnog života građana, najveći izazov će biti rješavanje energetske krize koja je generator mnogih problema u društvu.
Tu je i problem pronalaska dodatnih financijskih sredstva kojima bi se bez novog zaduživanja pokrpale rupe u državnom proračunu, a što je u najvećoj mjeri i dovelo do raspada koalicije. Jer ministar financija Lindner, suprotno drugoj dvojici čelnika koalicije, nikako nije pristajao na nova zaduživanja, već predlagao stezanje remena i štednju. Uz sve to, Njemačka se i dalje bori sa zasad neriješenim pitanjem migranata čiji se točan broj još ne zna, a koji i dalje na različite načine pristižu u Njemačku. Kao i veći dio zemalja Europske unije, i Njemačka je suočena s demografskim problemom te nedostatkom radne snage.
Mnogi analitičari smatraju kako je Scholzova vlada, pod pritiskom Zelenih, pogriješila kod odluke o preranom zatvaranju nuklearki koje su proizvodile struju. Također se pogriješilo i u prevelikom forsiranju u tome da Njemačka postane europski lider u zaštiti klime. Da građani Njemačke to nisu najbolje prihvatili i da je to po mnogim mišljenjima bilo pogrešno, pokazuju i rezultati anketama u kojima je podrška stranci Zeleni prepolovljena u odnosu na onu koju su imali na zadnjim izborima.
Ustrajavanje stranke Zeleni na ekološkoj politici koja može pomoći gospodarstvu bila je potpuni fijasko za auto i kemijsku industriju. Pokazalo se također kako su mjerama koje je predlagala ta stranka za zaštitu klime, pravljenju ustupaka migrantima, pa i onim ilegalnim, neostvarena obećanja o gradnji 400.000 novih socijalnih stanova i modernizaciji socijalne države kroz reformu sustava socijalnih naknada i mirovinskih doprinosa, kao i ustrajavanje na pretvaranju drugog voznog traka u gradovima u biciklističku stazu, izazvali su nezadovoljstvo i onih koji su za njih prije glasali.
Ipak, treba biti pošten i naglasiti kako se dosad niti jedna poslijeratna njemačka koalicija nije suočila s tako velikim brojem izazova kao vlada kancelara Scholza. Nakon pandemije koronavirusa, Rusija je napala Ukrajinu nakon čega je došlo do obustavljanja isporuke nafte i plina Njemačkoj. Nakon solidnog početka rada vlade, energetski problemi donijeli su neslaganja oko novca za "krpanje" proračuna. SPD i Zeleni bili su za otpuštanje "dužničke kočnice" jer je "zbog rata u Ukrajini, izbjeglica, ulaganja u njemačku vojsku (Bundeswehr) te obnovu infrastrukture" lista potreba postajala sve duža. FDP se nije sa svime slagao, a do očekivanog razlaza i početka kraja došlo je u listopadu kada je ministar Lindner svom ultimatumu dodao i tzv. "katalog zahtjeva" u kojem je praktički najavio "potpuni raskid s cjelokupnom gospodarskom i financijskom politikom Semafor koalicije.
Unatoč recesiji, Njemačka je i dalje jedna od najbogatijih i za život i rad najpoželjnijih zemalja svijeta. No, sve se to posljednjih godina polako mijenja, ali nažalost nagore po Nijemce i sve one koji rade u Njemačkoj ili izvan Njemačke žive od njemačke mirovine. Troškovi života u zemlji od oko 85 milijuna stanovnika sve su skuplji, sve češće poskupljuju osnovne životne namirnice, kao i stanarine čije cijene idu u nebo.
Iako je početkom tekuće godine doneseno više različitih mjera poput povećanja neoporeziva iznosa primanja, čime se nastojalo da građani dobiju više novca, neplanirani rast cijena je sve to obezvrijedio ili poništio. Svi se nadaju kako će nova njemačka vlada na čelu s najvjerojatnije budućim kancelarom Friedrichom Merzom zaustaviti recesiju i ponovno pokrenuti njemačko gospodarstvo. U to još uvijek vjeruje velika većina Nijemaca. "Merzovo buržujsko, tradicionalno i bogato obiteljsko podrijetlo (...) i danas odgovara, u velikom dijelu zemlje, idealnoj društvenoj viziji koju dijele mnogi" piše Die Zeit o Merzu kao čovjeku "razuma i odgovornosti."Je li to napisano radi predizborne kampanje koja je već počela u Njemačkoj ili će to doista i biti tako, ostaje vidjeti.
>>> FOTO Osječki div u ruševinama: Ovako danas izgleda šećerana koja je hranila cijelu Jugoslaviju, bila je najveća u bivšoj državi
Nek pitaju Mutti merkelicu šta sad s pitinom i imigrantima koji spavaju u njemackim hotelima i sišu proračun. Možda lgbt zna šta sad s EU?